Kako ostajemo mentalno u starosti: Naučite žive do 45!

Der Artikel beleuchtet, wie kognitive Kompetenzen bis zum Alter von 45 Jahren zunehmen und betont die Bedeutung lebenslangen Lernens für den Erhalt dieser Fähigkeiten. Entdecken Sie, warum regelmäßige Nutzung im Alltag entscheidend ist.
Članak osvjetljava kako se kognitivne vještine povećavaju do 45 godina i naglašava važnost cjeloživotnog učenja za očuvanje ovih vještina. Otkrijte zašto je redovna upotreba u svakodnevnom životu odlučna. (Symbolbild/NAGW)

Kako ostajemo mentalno u starosti: Naučite žive do 45!

Stuttgart, Deutschland - Demontaža kognitivnih vještina u starosti započinje kasnije nego što se prvotno mislilo i može se značajno odgoditi cjeloživotnim učenjem. Prema trenutnim nalazima njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), vještine čitanja dostižu svoj vrhunac u prosjeku do oko 45 godina, dok se aritmetičke vještine povećavaju do oko 40 godina. Iz tih dobnih granica, zastoj u kognitivnim performansama koristi se dob, pri čemu su ljudi posebno pogođeni koji rjeđe koriste svoje vještine u svakodnevnom životu ili profesiji. Te se informacije uzimaju u vezi s važnom kontinuiranom učenjem, što značajno doprinosi očuvanju kognitivnih vještina. Potrebno je ne samo naglasiti rano učenje u školi i obuci, već i promovirati upotrebu ovih vještina kod starijih odraslih osoba, jer to ne samo da podržava osobni razvoj, već i društveni prosperitet i rast, poput

Utjecaj obrazovanja na društvo

Potreba za održavanjem kognitivnih vještina redovitim praksama i daljnjim usavršavanjem također je važna u široj raspravi o obrazovnim istraživanjima. Studija objavljena u časopisu Bildungsforschung naglašava koliko su važna razmjena informacija i dostupnost obrazovnih resursa. Iako se prava autora moraju sačuvati, čitanje, tiskanje i povezivanje s pojedinačnim doprinosima smatrat će se korisnim kako bi se potaknula rasprava o obrazovanju i vještinama. Pristup specijalističkoj literaturi visokog kvaliteta ključan je za znanstveno ispitivanje izazova starenja i učenja. Zainteresirane strane mogu Saznajte više ovdje .

Integracija cjeloživotnog učenja u društvenu praksu nije samo osobna odgovornost, već i društvena potreba. Raspad kognitivnih vještina može biti prirodan proces, ali redovitim daljnjim usavršavanjem i njihovom uporabom u svakodnevnom životu mogu se postići prekretnice koje imaju koristi i pojedincima i društvu. To jasno daje do znanja da očuvanje i promicanje kompetencije ne samo da povećava kvalitetu života pojedinca, već i doprinosi razvoju društva u cjelini.

Details
OrtStuttgart, Deutschland
Quellen