Egoističke bakterije: Revolucionarno otkriće u hrvatskom jezerima!
Egoističke bakterije: Revolucionarno otkriće u hrvatskom jezerima!
Kozjak, Kroatien - Aktualna studija u kojoj je sudjelovala mikrobiolog Greta Reintjes stvorila je novo znanje o ponašanju bakterija u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske. Prema agenten-nascen " ”U bakterijama u slatkoj vodi i pokazuje da su neki od ovih mikroba interno probavljali čitave molekule. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell Reports, moglo bi imati daleke učinke na naše razumijevanje dinamike hranjivih sastojaka u mikrobeli u vodama.
Ispitana su jezera Kozjak i Crniševo, koja se razlikuju u različitim trofičkim svojstvima. Jezero Kozjak je oligotrofično i ima nisku koncentraciju hranjivih sastojaka i algi, kao i tendenciju shvaćanja zimi. Suprotno tome, jezero Crniševo pokazuje mezotrofična svojstva koja su povezana s višim koncentracijama hranjivih tvari i algi, podržana mediteranskom klimom. Uzorci vode oba jezera analizirani su u proljeće i ljeto 2022., a zimi 2023.Promjene bakterijskog sastava
Bakterijski sastav jezera ispitan je u raznim sezonama. Istraživači koriste šest polisaharida označenih fluorescencijom kako bi procijenili sebičnu degradaciju i njegov intenzitet. Rezultati pokazuju da su sebične bakterije bile prisutne u oba jezera, ali intenzitet njihove pojave varirao je ovisno o sezoni. Ono što je bilo upečatljivo bila je veća bakterijska raznolikost i jača sebična sebična apsorpcija hranjivih sastojaka u jezeru Crniševo, koja se značajno povećala nakon cvjeta fitoplanktona ljeti. U Kozjak-see, međutim, aktivnost je dosegla svoj vrhunac u zimi siromašnom hranjivim tvarima.
najčešće izuzetno razgradivi polisaharid bio je džemper, šećer koji proizvodi gljive. Ova opažanja ukazuju na to da na ponašanje bakterija ne utječe samo na hranjivu dostupnost, već i sezonske promjene, što može imati opsežne posljedice za strukturu i funkcioniranje mreža vodenih prehrambenih mreža.
Klimatske promjene i buduća istraživanja
Značajan rezultat studije je mogućnost da klimatske promjene mogu utjecati na dinamiku smanjenja hranjivih tvari u jezerima. Istraživači planiraju koristiti genomske metode za prepoznavanje specifičnih gena i enzima koji su povezani s ovom sebičnom razgradnjom. To bi moglo pomoći u ispitivanju sebičnih bakterija u drugim ekosustavima. Ovu inicijativu podržava različita financijska sredstva, uključujući DAAD, Grant za istraživanje i obuku FEMS -a, DFG i Hrvatsku zakladu za znanost.
Utjecaj klimatskih promjena na vodene ekosustave također je središnja tema u drugim istraživanjima. Studija u EAWAG -u bavi se učincima temperaturnih promjena na biološku raznolikost i kvalitetu vode u Švicarskoj. Ovdje prethodni podaci pokazuju da se očekuje da će kvaliteta vode ostati stabilna u narednim desetljećima sve dok ekstremna upozorenja ne uspiju (>>>>>> Ukratko, ove studije ilustriraju koliko su složene i osjetljive interakcije u vodenim sustavima. Znanje o sebičnim bakterijama ne može samo pridonijeti poboljšanju razumijevanja dinamike hranjivih sastojaka mikroba, već je i pružiti važne posljedice za upravljanje i zaštitu svježih vodenih resursa u lice klimatskih promjena.
| Details | |
|---|---|
| Ort | Kozjak, Kroatien |
| Quellen | |