Sveučilište u Konstanzu zamjenjuje test zečjeg pirogesta s ljudskom krvlju

Sveučilište u Konstanzu zamjenjuje test zečjeg pirogesta s ljudskom krvlju

Sveučilište u Konstanzu revolucionira proces ispitivanja droga - Eksperimentalni test na životinjama - ispričao se zbogom prošlosti

Sveučilište u Konstanzu poduzelo je važan korak prema eksperimentalnim istraživanjima na životinjama. Povodom Međunarodnog dana zeca, objavljeno je da će novorazvijeni test zamijeniti prethodni test kunića za provjeru rješenja za ubrizgavanje i lijekove za ubrizgavanje. Test aktivacije monocita (MAT), koji se temelji na ljudskoj krvi, mogao bi u budućim postavljenim industrijskim standardima i značajno smanjiti uporabu životinja u medicinskim istraživanjima.

Konvencionalni test kunića (RPT)-uobičajena metoda za provjeru je li tvari koje potiču groznicu desetljećima uključila ubrizgavanje sumnji u uho venu zečeva. Te su životinje tada održane na nekoliko testova na eutanaziju, dok im se tjelesna temperatura kontinuirano nadgledala. Prema sveučilištu, za te se testove u Njemačkoj svake godine koristilo oko 6.000 zečeva. "Veliki uspjeh za dobrobit životinja", komentirala je dr. Julia Stubenbord, državna službenica za zaštitu životinja Baden-Württemberg.

Inovativna metoda MAT -a koristi ljudsku krv i simulira imunološki odgovor koji nastaje kada postoje pirogene tvari. Umjesto mijenjanja temperature, otkrivaju se specifični upalni glasnici (citokini), što je rezultat reakcije monocita. Ovaj moderni pristup nije samo etičan, već i precizniji, jer izravno testira ljudski imunološki odgovor umjesto životinja. Mat je već bio međunarodno potvrđen i priznat u međunarodnoj razini 2005. godine: 2010. godine je pronašao svoje mjesto u europskoj farmaceutskoj knjizi.

S odlukom Europske komisije da izbriše test kunića iz knjige Europske medicine, Mat postaje potrebna standardna metoda za testne postupke. Očekuje se da će to biti na snazi ​​1. srpnja 2025. godine, što označava kraj desetljeća prakse.

Mogući učinci nove metode ispitivanja

Provedba prostirke mogla bi imati daleke pozitivne učinke na istraživanje i razvoj ljekovitih proizvoda:

1. Zaštita životinja : Najvažnija prednost je značajan pad broja životinja koje su potrebne u potrebe ispitivanja. MAT smanjuje etičke probleme povezane s eksperimentima na životinjama i može povećati društveno prihvaćanje medicinskih istraživanja.

2. troškovna učinkovitost : Dugoročno se troškovi proizvodnje za lijekove mogu smanjiti, budući da se metode bez testa na životinjama često mogu provesti brže i ekonomskije. Osim toga, mogući pravni problemi i troškovi mogu se minimizirati eksperimentima na životinjama.

3. Fokus na inovativna istraživanja : Upotreba ljudskih testova i analitičkih metoda moglo bi promovirati inovacije u farmaceutskom polju, jer su tvrtke prisiljene da se snažnije bave modernim tehnologijama i metodama.

4. Međunarodni standardi : Ako se metoda Constance pokaže uspješnom, to bi mogao postati međunarodni standard u testu na droge. To bi zauzvrat moglo ojačati izvoz i konkurentnost njemačkih tvrtki na globalnom tržištu.

5. Smanjenje alternativnih metoda temeljenih na testovima na životinjama : prostirka bi potencijalno mogla zamijeniti samo test kunića, već i druge eksperimentalne pristupe koji se temelje na životinjama, poput ispitivanja krvlju repnih rakova sa strelicama.

Sveukupno, sve ukazuje na to da "metoda Constance" nije samo napredak u medicini, već je i važan korak u etičkoj odgovornosti za dobrobit životinja.