Rane galaksije doprinose "ponovnom prikupljanju" prostora na - University of Bonn

Veliki prasak, koji je svemir proizveo prije 13,8 milijardi godina, bio je početak prostora, vremena i materije. Oko 380.000 godina nakon ovog događaja, kada se svemir već znatno produžio i ohladio, elektroni i protoni su se mogli spojiti u neutralni vodik. Ova transformacija uzrokovala je da svemir bude propusan na svjetlost i stvoreno je kozmičko pozadinsko zračenje, što se i danas može primijetiti.

Trenutačno istraživanje prof. Dr. Pavela Kroupa i dr. Eda Gjergo odnosi se na eliptične galaksije koje su se formirale u ranoj fazi svemira. Te su galaksije posebno zanimljive jer je njihovo stvaranje trajalo samo nekoliko stotina milijuna godina, što je relativno kratko u kozmološkom vremenskom okviru. Nuklearne reakcije u tim novoformiranim zvijezdama stvorile su ogromnu svjetlost koja se može otkriti sadašnjosti. Ova otkrića bacaju novo svjetlo na sastav kozmičkog pozadinskog zračenja i ukazuju na to da značajan dio ovog zračenja dolazi iz eliptičnih galaksija.

Rezultati istraživača pokazuju da bi najmanje 1,4 posto pozadinskog zračenja moglo biti posljedica stvaranja ovih galaksija. To ima duboke implikacije na standardni model kozmologije, koji se do sada smatrao neupitnim. Mjerenja pozadinskog zračenja koja su provedena u posljednjih nekoliko desetljeća istaknula su male fluktuacije unutar zračenja, što sugerira neravnomjernu raspodjelu stvari nakon velikog praska.

Promatranja pokazuju da bi se galaksije mogle formirati zbog ove nejednake raspodjele. Gušća područja materijala djelovala su kao točke aproksimacije gdje su zvijezde nastale pod utjecajem gravitacije. Bez ove početne nejednakosti, razvoj galaksija, a time i u našem svemiru, bio je malo vjerojatan.

Ostaje pitanje koliko su ta mjerenja pozadinskog zračenja, posebno ako eliptične galaksije utječu na to. Kroupa ističe da novo stečeno znanje potencijalno izaziva standardni model i možda će trebati povijest svemira.