Škola počinje prerano? Roditelji traže kasniji početak!

Škola počinje prerano? Roditelji traže kasniji početak!

U središtu rasprave o početku školovanja u Njemačkoj je pitanje koje zabrinjava mnoge roditelje i mlade ljude: treba li škola početi kasnije? Ovo je pitanje uzburkalo umove ljudi i potaknulo živu raspravu u pismima uredniku i kolumnama s komentarima. Okidač je bila zabrinuta majka čija je kći morala uhvatiti autobus u 6:13 ujutro, što je za mnoge učenike bilo mučno rano. Razlike u ustajanju često ovise o tome gdje živite. Dok neka djeca prihvaćaju ovo rano ustajanje, drugi roditelji traže da se prilagodi vrijeme škole. Voditelji škola prepoznaju problem i problem opisuju kao složen sustav koji vapi za promjenom Augsburger Allgemeine prijavio.

Gdje je spavanje? Mnogim tinejdžerima rano ustajanje predstavlja pravo mučenje. Tijekom puberteta dolazi do promjene kronotipa, što znači da su tinejdžeri dulje budni navečer i trebaju više sna ujutro. U Švicarskoj mnoge škole počinju u 7:30 ujutro, što znači da učenici često iscrpljeni sjede na nastavi, posebno nakon praznika. Revolucionaran pristup dolazi iz škola u Baselu, koje već deset godina svi razredi od 1 do 9 počinju u 8 ujutro. Ova odluka temelji se na biološkim potrebama adolescenata, koji zahtijevaju kasniji početak nastave kako bi se prilagodili promijenjenim obrascima spavanja, kao što je npr. SRF određuje.

Znanstvena otkrića i prilagodbe

Rasprava o ranom početku nastave nije samo pitanje dobrobiti. Znanstvenici, uključujući i istraživača spavanja Michaela Felda, otkrili su da su tinejdžeri ujutro umorniji nego prije ili nakon puberteta, što rezultira gubitkom kvalitete nastave. Spavanje je ključno za zdrav razvoj. Nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput visokog krvnog tlaka ili depresije, što navodi školske uprave da razmotre kasniji školski raspored, kao što je ZDF prijavio.

S druge strane, u Njemačkoj škola u većini škola počinje u 8 ujutro. Međutim, mnogi studenti i stručnjaci izrazili su zabrinutost jer vjeruju da ovaj rani početak ima negativan učinak na uspjeh učenika. Neke njemačke škole, poput Dalton Gymnasium u Alsdorfu, već imaju modele fleksibilnog radnog vremena, ali to je samo iznimka. Opće školsko okruženje moglo bi imati koristi od fleksibilnijeg školskog vremena, ali reforme trenutno nisu na vidiku.

Budućnost školskih vremena

Unatoč otporima, ima pomaka i sve se više govori o mogućnosti kasnijeg polaska u školu. U gradovima kao što je Kriens u kantonu Luzern, rano radno vrijeme već je ukinuto kako bi se zadovoljile potrebe studenata. Zürichski gradski parlament također je odobrio kasniji polazak u srednju školu, no provedba će potrajati. Thomas Minder, najbolji švicarski ravnatelj škola, prepoznaje prednosti kasnijeg početka, ali ističe potrebu da se mladi ljudi pripreme za rano radno vrijeme.

Tema polaska u školu i dalje je eksplozivna i uskoro bi mogla dobiti sličan obrat u Njemačkoj. Ako glasovi za kasniji polazak u školu postanu glasniji, to bi moglo poboljšati ne samo dobrobit učenika, već i povećati uspjeh u nastavi. Ono što ostaje je pitanje: Jesu li naše škole spremne prilagoditi se biološkim ritmovima mladih?