Suche
Mein Konto
Klimatske promjene: Više od vrućine! Učenici pate od anksioznosti
U članku se naglašavaju učinci klimatskih promjena na mentalno zdravlje u Hamburgu, posebno među studentima. 23. lipnja bit će predstavljeni rezultati istraživanja koji se bave klimatskim strahom i njegovim učincima.
Klimatske promjene: Više od vrućine! Učenici pate od anksioznosti
U današnjem svijetu klimatske promjene su tema koja vam se vjerojatno ne čini novom. Nedavno objavljen članak autora Hamburg.de pokazuje da učinci globalnog zatopljenja ne predstavljaju veliki pritisak samo na prirodu, već i na naše zdravlje. Mentalno zdravlje posebno pati od klimatskih promjena. Pokazuju to i alarmantni rezultati istraživanja Sveučilišta primijenjenih znanosti u Hamburgu (HAW) prema kojima gotovo polovica studenata pati od klimatskih promjena.
Klimatske promjene uzrokuju sve intenzivnije toplinske valove i češće ekstremne oborine, što ne samo da mijenja vrijeme, već izravno utječe i na našu psihu. Ove ekstremne vremenske prilike, kao što su poplave i suše, uzrokuju golem psihički stres za mnoge ljude. Studija “Klimatske promjene i zdravlje studenata” (KLIM MENT) pokazuje da stresnu svakodnevicu na mnogim sveučilištima pogoršava i stalno suočavanje s posljedicama klimatskih promjena.
Psihički stres uzrokovan ekstremima
Ali što je to što nas zapravo muči? Glasno PMC Klimatske promjene mogu dovesti do porasta mentalnih bolesti kao što su depresija i anksiozni poremećaji. Naziru se novi sindromi, poput klimatske tjeskobe ili solastalgije. Solastalgija opisuje osjećaj žalovanja za izgubljenim životnim prostorom i posebno pogađa one ljude koji doživljavaju promjene u svom poznatom okruženju. Izravna posljedica su emocionalne reakcije poput bespomoćnosti, koje su potaknute stalnom prijetnjom prirodnih katastrofa.
Posljedice su često drastične. Toplinski valovi, na primjer, ne samo da dovode do fizičkih zdravstvenih rizika, već mogu čak povećati sklonost nasilju i stopu samoubojstava. Mnogi osjećaju simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) nakon ekstremnih vremenskih nepogoda, kao što je uragan Katrina. Pritisak na mentalno zdravlje dodatno povećavaju predviđene ekonomske krize, nestašice hrane i migracije koje često prate ove promjene.
Resursi za budućnost
Kako se tome može suprotstaviti? Stručnjaci preporučuju jačanje preventivnih mjera u psihijatrijskoj skrbi. Savezna agencija za okoliš ističe da nisu svi ljudi jednako pogođeni psihičkim posljedicama. Stoga je važno identificirati rizične skupine i kreirati odgovarajuće ponude. Psihijatrijsko osposobljavanje i daljnje obrazovanje također se moraju proširiti kako bi uključili znanje o klimatskim promjenama i njihovim zdravstvenim posljedicama.
Još jedan korak u pravom smjeru mogao bi biti fokus na klimatskim mjerama u psihijatrijskoj skrbi. Njemačko društvo za psihijatriju i psihoterapiju (DGPPN), primjerice, obvezalo se na klimatsku neutralnost do 2030. i poziva na prilagodbu izazovima klimatskih promjena.
Dana 23. lipnja 2025. rezultati HAW studije bit će predstavljeni u sklopu online događanja od 10:00 do 12:00 sati. Prijave su već moguće. Od 1. srpnja 2025. detaljan članak o studiji HAW bit će objavljen na temu “Science made in Hamburg”.
Pripazite na ove teme jer klimatske promjene nisu samo ekološki problem, već i zdravstveni problem društva u cjelini – a na tome smo svi pozvani raditi!