Aktivna mirovina 2026.: Umirovljenici rade više – velike razlike među spolovima!

Aktivna mirovina 2026.: Umirovljenici rade više – velike razlike među spolovima!

Njemačko tržište rada bori se s nevjerojatnim trendom: sve više umirovljenika spremno je nastaviti aktivno raditi. Sadašnji podaci to već pokazuju svaki osmi umirovljenik zaposleni su oni od 65 i više godina, što odgovara udjelu od 13 posto. Osobito se muškarci, sa 16 posto, češće nalaze u svijetu rada od žena, čiji je udio samo 10 posto. Ove nove brojke dolaze u trenutku kada Merzova vlada planira uvesti aAktivna mirovinaplanira stvoriti daljnje poticaje za starije osobe da rade duže.

The Aktivna mirovina treba stupiti na snagu 2026. godine i omogućiti umirovljenicima da neoporezivo zarađuju do 2000 eura mjesečno. Ova se uredba odnosi na starosne umirovljenike koji su obveznici doprinosa za socijalno osiguranje, s ukupnim dohotkom od 24.000 eura godišnje za dohodak od zaposlenja. Doprinose za socijalno osiguranje i dalje treba plaćati, ali zanimljive porezne olakšice mogle bi omogućiti umirovljenicima da bolje iskoriste dodatne prihode.

Više činjeničnih detalja

Pažljiviji pogled na zaposlene umirovljenike otkriva zanimljivu vezu između razine obrazovanja i zaposlenja. Aktivno radi oko 18 posto umirovljenika s visokom stručnom spremom, dok je onih sa srednjom stručnom spremom svega 11 posto, a niskoobrazovanih 10 posto. Još jedan podatak: 50 posto zaposlenih umirovljenika je marginalno zaposleno, dok je 71 posto zaposlenih, a 29 posto samozaposlenih.

O popularnosti nepunog radnog vremena govori i broj odrađenih sati: 39 posto umirovljenika radi manje od 10 sati tjedno. Uz to, 26 posto radi između 10 i 20 sati, 12 posto između 20 i 30 sati i 9 posto između 30 i 40 sati tjedno. Iznenađujuće, 14 posto čak radi više od 40 sati tjedno, iako je taj trend češći među samozaposlenim osobama, dok samo 8 posto zaposlenih dostiže taj broj sati.

Kritika i prilike

Ova anketa nije bez kritika. The Njemački institut za ekonomska istraživanja upozorava na moguće “windfall effect”, pri čemu se očekuje da bi uvođenje aktivnih mirovina u početku moglo dovesti do smanjenja prihoda do 770 milijuna eura. Međutim, generalni direktor Udruge njemačkih industrijskih i trgovinskih komora, Achim Dercks, podržava cilj da se stariji radnici duže zadrže na tržištu rada. To bi moglo biti osobito važno u sektorima s nedostatkom kvalificiranih radnika – poput skrbi, obrazovanja ili kvalificiranih obrta.

Međutim, postoji zabrinutost da nisu svi poslodavci voljni zaposliti starije radnike i da postoji nejednak tretman između zaposlenika i samozaposlenih. Osobito su izuzeti samostalni obrtnici i poljoprivrednici, što dodatno raspiruje raspravu o reformi mirovinske politike.

Ostaje za vidjeti hoće li aktivne mirovine imati željeni učinak i potaknuti pozitivan gospodarski razvoj. Ono što je sigurno je da će dijalog o dobi za odlazak u mirovinu i općim uvjetima za zaposlene u starijoj životnoj dobi ostati aktualan – definitivno je još nešto u zraku!