Merzovi planovi za duže radne dane: većina Nijemaca protiv!

Merzovi planovi za duže radne dane: većina Nijemaca protiv!

U Njemačkoj rasprava o dužem radnom vremenu izaziva mnogo kontroverzi. Kancelar Friedrich Merz najavio je plan ukidanja klasičnog osmosatnog radnog dana i umjesto njega uvođenje maksimalnog tjednog radnog vremena. No, kažu u Merkuru, većina stanovništva odbija ovu reformu. Dok tvrtke i udruge podržavaju pristup, sindikati i zaposlenici su skeptični.

Prijedlog dolazi u trenutku kada njemačko gospodarstvo, koje je 2024. bilo u recesiji, zahtijeva više fleksibilnosti i produktivnosti. Merz naglašava da je za prevladavanje gospodarskih izazova potrebno “više slobode, više poticaja za predanost”. Također se poziva na ukidanje državnog praznika kako bi se stvorio dodatni radni dan. Stručnjaci ističu da je u međunarodnoj usporedbi prosječno tjedno radno vrijeme u Njemačkoj, isključujući nepuno radno vrijeme, 40,2 sata, što je nešto više od prosjeka EU koji iznosi 37,1 sat, navodi Deutschlandfunk.

Reakcije stanovništva

Ankete pokazuju jasnu sliku: oko 73 posto zaposlenika protivi se ideji neograničenog dnevnog radnog vremena. Unatoč tome, 33 posto zaposlenika s nepunim radnim vremenom bilo bi spremno povećati broj radnih sati ako za to postoji bonus. A 45 posto zaposlenih s punim radnim vremenom moglo bi zamisliti i prekovremeni rad u zamjenu za neoporezive bonuse. To raspravi daje dodatnu težinu.

Međutim, Zaklada Hans Böckler upozorava da bi prelazak na dulji radni dan mogao predstavljati ne samo zdravstvene rizike, već bi mogao povećati i pritisak na obitelji. Zabrinutost za mentalno zdravlje radnika nije neutemeljena. Mentalne bolesti porasle su za gotovo 50 posto u posljednjem desetljeću i mnoge se tvrtke bore ponuditi odgovarajuće mjere za upravljanje stresom. Prema MediSinn, samo oko 40 posto tvrtki nudi odgovarajuće programe.

Uloga zaštite na radu

Važnu ulogu u ovoj raspravi ima Zakon o zaštiti na radu koji se fokusira na sigurnost i zdravlje zaposlenika. Međutim, samo oko 50 posto tvrtki provodi psihološku procjenu rizika, iako je ona neophodna za sveobuhvatnu zaštitu na radu. Stručnjaci upozoravaju na posljedice neadekvatnih mjera: nesreće na radu i zdravstveni problemi ne uzrokuju samo izostanke s posla, već i velike troškove za tvrtke.

Jedno je sigurno: rasprava o radnom vremenu i zdravlju zaposlenika i dalje će nas brinuti. Ostaje otvoreno pitanje kako uskladiti nužne prilagodbe i zaštitu zaposlenika, a da se ne ugroze “dobra vremena” u svakodnevnom radu.