Fer mirovina za sve? Politika raspravlja o prijedlozima za reformu!

Prijedlog Bärbela Basa za uključivanje državnih službenika u mirovinsko osiguranje uzrokuje ogorčenost u Uniju. Pismo uređivaču rješava mirovinski sustav.
Prijedlog Bärbela Basa za uključivanje državnih službenika u mirovinsko osiguranje uzrokuje ogorčenost u Uniju. Pismo uređivaču rješava mirovinski sustav. (Symbolbild/NAGW)

Fer mirovina za sve? Politika raspravlja o prijedlozima za reformu!

Coppenbrügge, Deutschland - Plan koji je nedavno predložio Bärbel Bas (SPD) da uključi i državne službenike u zakonsko mirovinsko osiguranje uzrokuje ogorčenost unutar Unije. Prema pismu uredniku Klausa Reischa iz Coppenbrüggea, ovaj se prijedlog smatra korakom ka pravnijim financiranjem mirovina. Međutim, pismo uredniku kritizira činjenicu da su samozaposleni, zastupnici i državni službenici do sada isključeni iz mirovinskog financiranja. Reisch naglašava da je ovo stanje nepravedno i uspoređuje njemačku mirovinsku situaciju s onom u Austriji, gdje se već prakticira poštenije financiranje. To ilustrira rastuću nelagodu među stanovništvom o nejednakoj raspodjeli mirovinskih naslovnice.

2022. godine, izdaci za državne službenike u Njemačkoj iznosili su 53,4 milijarde eura, a stručnjaci upozoravaju da bi se taj broj mogao povećati na 90,7 milijardi eura do 2040. godine. Reischovo pismo uredniku kritizira financijska opterećenja koja predstavljaju civilne službenike, posebno u odnosu na prosječne penzije, od oko9,09,09.

Nepravda u mirovinskom sustavu

Joachim Rock iz cjelokupnog udruženja pariteta opisuje državne službenike kao "više ažurne". Njemački mirovinski sustav djeluje kroz postupak naplate, u kojem zaposlenici financiraju mirovine starije generacije. Zbog demografskog razvoja, posebno umirovljenja baby boomersa i sve većeg životnog vijeka, broj zaposlenih ljudi koji deponiraju u sustav smanjuje se. Statistički podaci pokazuju da gotovo 61% umirovljenika mjesečno prima manje od 1.200 eura.

S obzirom na ove izazove, Rock poziva na uvođenje "osiguranja za zapošljavanje", koje također osigurava pripadnike Parlamenta, tek početne državne službenike i samozaposlene. Ove su reforme potrebne za stvaranje socijalnog stanja unutar mirovinskog osiguranja i za unošenje minimalne mirovine otporne na siromaštvo za dugoročne zaposlenike. Potreba takvih mjera potkrijepljena je činjenicom da svaka treća osoba živi od pravne mirovine pod rizikom od siromaštva.

Ulaganje u budućnost

Rasprava o mirovinskim reformama postaje hitnija jer mirovinski sustav kreće u dugoročne probleme financiranja. Znanstveno savjetodavno odbor Ministarstva ekonomskih poslova upozorava na "šokantno povećanje problema s financiranjem". Da bi se financirale planirane reforme, raspravlja se i o povećanju mirovinskih doprinosa i mirovinske dobi. Do 2029. godine dobna granica za mirovinu bez popusta trebala bi se postupno povećavati na 67 godina.

S obzirom na financijske izazove i sve veće rizike siromaštva, posebno među ženama s prekinutim biografijama o zapošljavanju, održiva rješenja moraju se naći na vrijeme. Političke mjere su već poduzete, ali stručnjaci se slažu da je održiva reforma odredbe o starim odvajanjem bitna kako bi se osiguralo poštenije i buduće mirovinske osiguranje.

Rasprava je u punom jeku i ostaje da se vidi može li se većina stanovništva okupiti iza prijedloga Bärbela Basa. Potreba za preispitivanjem mirovinske politike nije neprikosnovena kako bi se stvorio fer i održiv sustav za sve buduće generacije.

Details
OrtCoppenbrügge, Deutschland
Quellen