Pogreb pape Franjo: Posljednja pratnja za crkvu?

Pogreb pape Franjo: Posljednja pratnja za crkvu?

Rom, Italien - Danas se u Rimu okuplja oko 200.000 do 300.000 ljudi kako bi pokopao papu Franjo u bazilici Santa Maria Maggiore. Ne samo katolički kršćani i laici očekuju se za ceremoniju, već i više od 130 kardinala, kao i šefa države kao što su Frank-Walter Steinmeier, Olaf Scholz, Emmanuel Macron i Donald Trump. Ovaj glavni događaj naglašava duboku povezanost crkve s mnogim društvenim i političkim pitanjima.

U popratnom podcastu, glavni novinar Johannes Bebermeier i zeleni političar Katrin Göring-Eckardt imaju svoje riječi. U trenutnoj raspravi o ulozi crkava, Göring-Eckardt komentira kritiku socijalnih pitanja, uključujući migracijsku politiku i ograničenje brzine. Otkriva da je neprimjereno optužiti crkve da neće komentirati. Ova je rasprava dio sveobuhvatnije teme koja osvjetljava društvenu brutalizaciju i ton u njemačkom Bundestagu.

Crkve i njihova uloga u društvu

Evangelička crkva u Njemačkoj suočena je s dramatičnom promjenom. Prema procjenama, udio nedominacijskih ljudi do 2027. mogao bi preći 50 posto. To se ne može pripisati samo sekularizaciji, već i gubitku vjerodostojnosti, posebno tijekom skandala s zlostavljanjem koji su teško pogodili instituciju. 2023. godine Evangelička crkva još uvijek je brojala oko 18,6 milijuna članova, što odgovara oko 22 posto stanovništva.

Katolička crkva još uvijek ima jaču osnovu s 24 posto stanovništva, ali ovdje je i 43 posto stanovništva ne -denominalno, dok 9 posto pripada drugim vjerskim zajednicama. Pad broja članova evangeličke crkve premašio je ocjenu od pola milijuna 2023. godine, što ilustrira zabrinjavajuću situaciju crkava u Njemačkoj.

Politički utjecaj ili potrebna orijentacija?

Socijalne napetosti i polarizacija, posebno digitalnom komunikacijom, doveli su do činjenice da se crkve sve više smatraju nebitnim. Mnogi tvrde da bi trebali više razmišljati o svojim uvjerenjima, umjesto da interveniraju u stranačka politička pitanja. To dovodi do pitanja u kojoj mjeri crkve doživljavaju njihove izjave kao utjecaj na pružatelje na izborima. Međutim, institucije bi mogle djelovati kao etički korektiv i davati važan doprinos stabilnosti demokracije.

Izazov povratka vjerodostojnosti i pozicioniranja kao mjesta smirenosti i orijentacije ostaje ažuriran za crkve. Crkva bi trebala ostati u vjeri u Boga dok ne nađe hrabrost da je učini vidljivom i da se jasno pozicionira protiv rastućeg ateističkog trenda. Teme o kojima se raspravlja u podcastu odražava ove složene izazove s kojima se crkve danas suočavaju. Sljedeći dan dana Annika Leister zasigurno će se nastaviti baviti tim hitnim temama.