Crveni alarm: Upozorenje na poplave na Baltičkom moru 19. rujna 2025.!

Crveni alarm: Upozorenje na poplave na Baltičkom moru 19. rujna 2025.!

Sezona olujnih udara na Baltičkom moru ponovno je počela. Trenutačni podaci pokazuju da olujni udari, koji se javljaju nekoliko puta godišnje, predstavljaju stalni izazov za obalna područja. Prema podacima Federalne agencije za pomorstvo i hidrografiju, od srpnja 2022. do lipnja 2023. bilo je ukupno pet olujnih udara, dok ih je sedam zabilježeno u sezoni 2021./2022. Trend se također može uočiti u pogledu niskih vodostaja: u sezoni 2022./2023. dogodila su se dva niska vodostaja i četiri u prethodnoj sezoni.

Upozorenja na poplave važan su aspekt prevencije. Odgovorne nisu samo savezna i državna vlada, već i policija i vatrogasci. Centar za zaštitu od poplava aktivan je u svakoj saveznoj državi i komunicira putem različitih kanala – bilo da je riječ o radiju i televiziji, kamionima s razglasom ili aplikacijama za upozorenje. Trenutno je srednja razina vode u Kiel-Holtenauu 504 cm, dok je najveća ikad izmjerena razina poplave dosegla 797 cm.

Različite klase olujnog udara

S obzirom na klasifikaciju olujnih udara, mogu se identificirati različite kategorije: Olujni val se događa kada se voda kreće između 1,00 i 1,25 metara iznad srednje razine vode. Za srednji olujni udar iznosi 1,25 do 1,50 metara, jaki olujni udari dosežu 1,50 do 2,00 metra, a vrlo jaki olujni udari prelaze granicu od 2,00 metra. Najjače olujno nevrijeme zabilježeno u jugozapadnom dijelu Baltičkog mora imalo je razorne posljedice u studenom 1872. godine, ubivši 271 osobu.

Vodostaji u regiji trenutno su promjenjivi. Na primjer, za Krückau je izmjeren vodostaj od 697 cm, dok je vodostaj Elbe 640 cm, a Sjevernog mora 538 cm. Razina vode u Eideru također pokazuje zanimljiv razvoj na 471 cm. Ovo su naša trenutna mjerenja iz hsi-sh.

Pravila ponašanja za vrijeme olujnih udara

S obzirom na to koliko se brzo situacija može promijeniti, važno je biti spreman. Postoje neka važna pravila ponašanja za vrijeme olujnih udara: treba isključiti struju i plin, osigurati osobne stvari i pripremiti radio na baterije i svjetiljke. Planiranje ruta za bijeg također je ključno, dok se opskrbljujete zalihama i izbjegavate obalna područja.

Još jedna stvar je podizanje razine mora, što bi moglo dovesti do većih olujnih udara u budućnosti. Stručnjaci Savezne agencije za okoliš ističu da bi klimatske promjene mogle pogoršati opasnu situaciju, dok lokalne antropogene mjere poput širenja estuarija također mogu utjecati na vodostaj.

Sve u svemu, situacija s olujnim valovima na Baltičkom moru i dalje je ozbiljan problem. S pravim informacijama i mjerama koje treba poduzeti u slučaju olujnih udara, možete bolje zaštititi sebe i druge. Važno je ne samo pratiti trenutnu razinu vode, već i razmotriti dugoročni razvoj događaja i djelovati u skladu s tim.