Govor u školama u školama: alarmantni rezultati Brandenburga!

Govor u školama u školama: alarmantni rezultati Brandenburga!

Senftenberg, Deutschland - Govor mržnje u školama i na školskim dvorištima hitan je socijalni problem koji je do sada nedovoljno istražen. O tome su izvijestili znanstvenici Ludwig Bilz i Julia Kansok tuš sa Sveučilišta Brandenburg u Cottbus-Senftenbergu (BTU), koji su nedavno objavili rezultate sveobuhvatne ankete. Kao dio specijalističke konferencije koja se u utorak održala na mreži, predstavili su svoje učitelje i socijalne radnike.

Fokus njezinog istraživanja je koncept govora mržnje, međunarodno poznat kao govor mržnje. To uključuje namjerne devalvacije prema ljudima zbog njihovog podrijetla, spola ili vjerskog uvjerenja. Između 2018. i 2023. godine, istraživači su intervjuirali oko 2.000 učenika o svojim iskustvima govora mržnje u školskom kontekstu. Alarmantni rezultat: Oko 60 posto ispitanika izjavilo je da su u roku od godinu dana primijetili govor mržnje u svojoj školi, a oko 20 posto je izvijestilo da su to čak i nekoliko puta tjedno doživjeli. 27 posto postalo je žrtve mržnje u roku od jedne godine, a djevojke su pogođene češće od dječaka.

Raspodjela govora mržnje

"Kad dvije trećine učenika doživljavaju nešto takvo u svom svakodnevnom životu, možete reći da je to vrlo čest fenomen", kaže Bilz. Škole su suočene s izazovom da učinkovito reagiraju na takve incidente. Učitelji moraju biti osposobljeni za rješavanje tih situacija jer njihova reakcija djeluje kao model učenika. Također je poznato da govor HASS -a može dovesti do utjecaja škole, što ugrožava socijalnu stabilnost.

Problem govora mržnje pojačan je saznanjem da postoje brojni programi prevencije, ali još nisu provjereni zbog njihove učinkovitosti. Istraživači su razgovarali koji bi programi imali smisla ovisno o vrsti govora mržnje. Osobito u školskom okruženju, gdje se sukobi događaju između različitih društvenih skupina, ključno je razviti odgovarajuće strategije.

Govor mržnje kao društveni fenomen

Pored toga, stručnjaci poput Wilfrieda Schubartha i Sebastiana Wachsa sa Sveučilišta u Potsdamu naglašavaju da govor o Hassu nije samo na Internetu, već i u analognom svijetu prijetnje mirnom suživotu. U svom studiju ispitat ćete kako se školske ponude bave ovim izazovom. Oni pokazuju da znanju ili snazi ​​često nemaju učinkovito intervenirati, jer učitelji snažno zahtijevaju svakodnevni školski život. Širenje govora mržnje, koji se prebacio s internetskih rasprava u školsko dvorište, nova je kvaliteta koja se ne može zanemariti.

Primjer iz prakse ilustrira ovo: Dijete koje dolazi na predavanje i moralo je prethodno otići kući suočeno je s predrasudama, na primjer, s izjavama poput: "Ne želimo nekoga takvog ovdje." Takve predrasude mogu brzo rezultirati diskriminatornim radnjama, pa čak i u skupinama mržnje kao što su rasističke WhatsApp grupe. Stručnost istraživača potrebna je za razumijevanje i suprotstavljanje takvoj dinamici.

"Trumpov efekt" i socijalni čimbenici

Studije o govoru mržnje također pokazuju pojave poput "Trumpovog efekta", u kojima je porast izraza mržnje povezan s određenim političkim razvojem. Međunarodna istraga pokazala je da mladi ljudi širom svijeta imaju slična iskustva s govorom mržnje i da društvene mreže djeluju kao katalizatori. U Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, mladi ljudi prijavljuju povećanu mržnju na Internetu, što također utječe na školsku komunikaciju.

Osobito u obrazovnim ustanovama, važno je da se riješi sukobni potencijal. Prečesto se izbjegavaju pitanja koja imaju veze s političkom klimom. To se također odnosi na suočavanje s ekstremističkim sadržajem koji bi trebao hitno raspravljati. Učitelji bi ovdje mogli igrati ključnu ulogu za senzibilizaciju učenika na demokratsku temu i suprotstavljanje diskriminaciji.

Sveobuhvatno istraživanje nadopunjuju kvalitativni intervjui s nastavnicima i učenicima. Cilj je razviti društveno -ekološki model koji omogućava ispitivanje različitih utjecajnih čimbenika za govor mržnje i pronalaženje praktičnih rješenja. U naredne dvije godine mora biti intervjuirano 2.000 učenika kako bi steklo bolje razumijevanje dinamike u školama i učinkovito se suprotstavili ovom rastućem problemu.