Zaštita šuma ili vjetroelektrana? Thuringian inicijativa poziva na zaokret!

Zaštita šuma ili vjetroelektrana? Thuringian inicijativa poziva na zaokret!

Erfurt, Deutschland - Thuringian "Waldbürger inicijativa" postavila je cilj zaštite ugroženih šuma regije, koje pate od posljedica klimatskih promjena i kore. Ova inicijativa odlučno govori protiv izgradnje vjetroagregata i na vašoj web stranici navodi brojne nedostatke ovog energetskog sustava, dok se spominju neke prednosti. Pad prirodne raznolikosti posebno je naglašen kao središnji argument protiv energije vjetra.

Glasnogovornik inicijative, Andreas Schuster, koji radi kao fizioterapeut u Erfurtu, redovito daje predavanja u kojima potiče publiku da samostalno provjerava ili odbija svoje argumente. Upečatljivi argument je navodni broj od 1.200 tona insekata koji bi trebali umrijeti godišnje na noževima rotora u Njemačkoj. Franz Trieb iz DLR instituta za tehničku termodinamiku poništava ovu tvrdnju. Prema njegovom mišljenju, dostupni podaci ne dovode do činjenice da energija vjetra značajno doprinosi gubitku insekata.

Gubitak insekata u fokusu

Rasprava o gubitku insekata postaje složenija zbog neadekvatnih podataka. Trieb ukazuje da ne postoje pouzdane izjave o udjelu gubitaka utvrđenih u njegovim proračunima o cjelokupnom okruženju gubitka insekata. Cijela lokalne populacije insekata ostaje nepoznata, kao i precizne brojke za različite negativne utjecaje na njih, koji su uzrokovani pesticidima, intenzivnom poljoprivredom, klimatskim promjenama ili urbanizacijom.

Drugi aspekt prijetnje insektima u šumama je utjecaj klimatskih promjena. Studija o klimatskim promjenama povezana s novim malimnim insektima dokumentira da određenim ličinkama trebaju zimska razdoblja s blažim dnevnim temperaturama. Gusjenice su hibernirale u gnijezdima, a u proljeće lutaju od drveća kako bi puhale u zemlju.

• ODMOR MAHERSKA MOŽE trajati nekoliko mjeseci do četiri godine.
• Ljeti se odvijaju parenje i odlaganje jaja, nakon čega slijedi oko mjesec dana kasnije.
• Neke od tih gusjenica, poput hrastovog povorke, mogu uzrokovati alergijske reakcije kod ljudi.

Globalni učinci klimatskih promjena

Klimatske promjene imaju učinak na biološku raznolikost širom svijeta. Sveobuhvatna studija pod nazivom "Divlje životinje u svijetu zagrijavanja" ispituje posljedice klimatskih promjena na gotovo 80 000 vrsta životinja i biljaka u 35 regija bogate vrste, uključujući Amazonsku prašumu i sliv Konga. Studija opisuje tri moguća klimatska scenarija, pri čemu bi povećanje temperature od četiri stupnja Celzija moglo imati dramatične posljedice.

U raspravi o očuvanju thurinških šuma i inventara insekata ne uzimaju se u obzir ne samo lokalne hrastove eseje, već i sveobuhvatne globalne izazove kroz klimatske promjene. WWF naziva Miombowälder u Africi i Amazonsku prašumu kao posebno pogođene regije koje su ugrožene klimatskim promjenama.