Flash u regiji: Nada za primirje i izuzeće od talaca

Flash u regiji: Nada za primirje i izuzeće od talaca

Tel Aviv (DPA) - Američki ministar vanjskih poslova Antony Flephing nastavio je put na Bliski Istok kako bi postigao mogući primirje u pojasu Gaze i pregovarao o povratku talaca. U utorak je Bliking rekao da se Izrael slaže s primirnim vatrom koje su ponudile SAD, a sada je i na Hamasu da ga i prihvati. Ovi događaji mogli bi pokrenuti značajne promjene u napetoj regiji nakon napada 7. listopada.

Bljesak je naglasio da je odobrenje Hamasa potrebno za okončanje bolnog postojanja civilnog stanovništva u pojasu Gaze. "Kad se Hamas i njezino vodstvo zaista nalaze na palestinskom narodu, ona kaže o sporazumu", rekao je Flaking. Ova izjava ilustrira hitnost situacije, koja je pojačana sukobom u tijeku.

Pritisak posredovanja na Hamasovo vođenje

u svojim osobnim razgovorima s rodbinom talaca koji su u nasilju Hamasa, bljesak je prenio osjećaj da je izraelska vlada, na čelu s Benjaminom Netanyahuom, ozbiljno nastojala sporazum. Izvještaj izraelske televizijske stanice Kanal 12 pokazao je da Netanyahu ima pravo očekivati napredak u roku od nekoliko dana.

Bljeskanje vidi ogroman pritisak na Hamasovog vođe Jihia al-Sinwar. Čini se da posrednici iz Egipta i Katara također imaju veliki pritisak kako bi doveli odobrenje trenutnom prijedlogu premošćivanja. Cilj ove inicijative je požarna pauza od šest tjedana u kojima se puštaju taoci i vode međunarodni pregovori o trajnom primirju.

Bljesak je objasnio da će se stručnjaci morati okupiti u narednim danima kako bi postigli jasan sporazum za provedbu sporazuma. Upozorio je da složenost pitanja i potrebnih odluka ne smiju podcjenjivati šefove države i vlade.

Pregovori o koridoru Philadelphija

Središnja spor je vojna kontrola Izraela nad koridorom Philadelphija, regije između pojasa Gaze i Egipta. Izrael izvještava da Izrael pokazuje spremnost da smanji svoju vojnu prisutnost na ovom području kako bi pregovorima dao novu dinamiku. Suprotno tome, Hamas poziva na potpuno povlačenje izraelskih snaga.

Pregovori se trenutno odvijaju u Kairu, dok Netanyahu planira poslati stručnjake u Kairo ili Dohu kako bi unaprijedili dijalog. Kašnjenje u tim razgovorima moglo bi imati dramatične posljedice, budući da prema izraelskim informacijama, Hamas i dalje drži oko 115 talaca u svom nasilju, pri čemu su sudbine još uvijek nejasne od strane drugih talaca koji su ostali nepoznati.

Sigurnosna situacija u regiji ostaje kritična. Dok se diplomatski napori nastavljaju, vojne operacije u pojasu Gaze nastavile su se. Prema izraelskim snagama, uništili su dio tunelskog sustava koji je Hamas koristio za skladištenje oružja. Takve vojne mjere pokazuju koliko je situacija ostaje - i vojno i politički.

Osim toga, službeni izvori prijavljuju gubitnički incident u kojem je iz Libanona ubijen izraelski vojnik kao rezultat napada bespilotne letjelice. To predstavlja daljnju eskalaciju u sukobu, što zasigurno komplicira diplomatske napore za de -eskalaciju i davanje humanitarnog pristupa pojasu Gaze.

Razvoj u sporu oko talaca i oružja odmor

Naredni dani mogli bi biti odlučni. Iako pregovori dobivaju intenzitet, pritisak na sve uključene strane također raste kako bi se pronašlo brzo rješenje. Globalna zajednica raduje se razvoju, budući da ishod ovih pregovora ne može utjecati samo na sudbinu talaca, već i na mir na cijelom Bliskom Istoku.

U sredini nesigurnosti i napetosti, pitanje realnog i trajnog rješenja za pojas Gaze i regije postaje sve hitnija. Nada sporazuma koji se bavi i humanitarnom krizom i izazovima sigurnosne politike ostaje, čak i ako su prepreke ogromne.

Politička pozadina sukoba

Sukob Izraela i Hamasa ima povijesne korijene koji seže u početkom 20. stoljeća. Jedno od središnjih pitanja je status Jeruzalema, što je od vrlo simbolične važnosti i za Izraelce i Palestince. Sukob je stekao daljnju složenost kroz mirovni proces u Oslu u 1990 -ima i njegovu neuspjelu provedbu. Proces je doveo do određenog političkog priznanja, ali mnoga kontroverzna pitanja ostala su neriješena, poput granica, statusa izbjeglica i pristupa svetim mjestima.

Budući da je nasilno usvajanje moći Hamasa u pojasu Gaze 2007. godine, situacija je dodatno eskalirana. Nastavak blokade Izraela i Egipta, što vodi sigurnost kao glavni razlog, dovodi do humanitarne krize u Gazi. Ova je kriza više puta dovela do vojnih sukoba koji izravno utječu i na civilno stanovništvo i na vojne snage.

Humanitarno mjesto u traci Gaze

Humanitarna situacija u pojasu Gaze znatno se pogoršala tijekom trenutnog sukoba. Prema Ujedinjenim narodima, preko 60 % stanovništva od oko 2 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć. Unward Authority izvijestio je o prijetećim životnim uvjetima, uključujući uništavanje infrastrukture, ograničenja medicinske skrbi i pothranjenosti. Blokada je dovela do povećanja nezaposlenosti i pogoršanja opće kvalitete života.

Mnoge organizacije za pomoć, uključujući Crveni križ i liječnike bez granica, zahtijevaju zaustavljanje borbi za osiguranje mjera za pomoć i sigurnom skrbi za civilno stanovništvo. Međunarodna zajednica redovito se sastaje kako bi razgovarala o putovima do humanitarne podrške, ali politička situacija ostaje napeta i komplicirana.

Vojna taktika i strategije

Vojne taktike, koje koriste i Izrael i Hamas, tijekom godina su se mijenjale. Izrael se oslanja na precizne zračne napade i uništavanje Hamasove vojne infrastrukture, ali uvijek se žale na civilne žrtve, koje se kritiziraju na međunarodnoj razini. U isto vrijeme, Hamas je sagradio složenu mrežu tunela kako bi obavio vojne operacije i zaštitio civile.

Uništavanje sustava tunela od strane izraelske vojske središnji je dio svoje strategije za oštećenje vojnih kapaciteta Hamasa. Taktički, Hamas pokušava upotrijebiti asimetrično ratovanje, što im omogućuje da se natječu protiv tehnološki superiorne vojske s ograničenim sredstvima. Ostaje za vidjeti hoće li i kako te taktike utječu na pregovore o primirju.

Međunarodne reakcije i pokušaji posredovanja

Međunarodna zajednica aktivno se miješala u sukob kako bi postigla de -eskalaciju. Snažni saveznici poput Sjedinjenih Država i mnogih zemalja EU pozivaju da se borbe završe, ali suočeni su s izazovom pronalaska ravnoteže između sigurnosnih interesa Izraela i humanitarnih potreba palestinskog stanovništva. Objavljivanje diplomata, uključujući i Antoniju bljesak, dio je tih napora.

Egipat i Katar posebno igraju važnu ulogu kao posrednici jer imaju pristup Hamasu i Izraelu. Složenost pregovora pojačana je velikim brojem vanjskih aktera, uključujući Iran i zaljevske države, koji imaju različite interese i saveze