Smrt kestena: Minier moljac i suša prijete našim drvećem

Smrt kestena: Minier moljac i suša prijete našim drvećem

U posljednjih nekoliko tjedana slika suhih, palih listova nagomilana je ispod drveća kestena. To nije samo zbog topline proteklih nekoliko dana, već zbog trajnog štetočina, kestena. Kupac insekata Olaf Zimmermann iz Centra za poljoprivrednu tehnologiju u Augustenbergu u Karlsruhe naglašava da je zaraza ove godine posebno upečatljiva. Bijeli konji kesteni u raznim avenijama, parkovima i vrtovima nemaju ljeti jedva lišće, a ono što ostaje, djeluje suho i osušeno

Poput Rolanda Mühlethalera iz Udruženja za očuvanje prirode (NABU), pad prvog lišća obično najavljuje drugu polovicu kolovoza. Također naglašava da se zagrijavanje klime sve više očituje u prirodi.

Uloga suše

Učinci suhoće su znatni za konjski kesten. Mühlethaler objašnjava da stalna suša čini stabla osjetljivijim na štetočine poput rudara zbog stresa. Drveće pokazuju jasne znakove stresa, posebno u sjeveroistočnoj Njemačkoj, gdje su već nekoliko godina suhi uvjeti, a nažalost, mnogi su već umrli. Konjski kesten izvorno dolazi iz Sredozemlja, ali zbog svojih bioloških zahtjeva, zahtijeva dovoljno vlage da bi se zdravo povećala.

Veza između štetočina i vremenskih uvjeta nije nova. Kombinacija suše i visoke zaraze štetočinama mogla bi dovesti do toga da drveće umre dugoročno, nastavlja Mühlethaler. Ovo je alarmantni razvoj, pogotovo ako uzmete u obzir da zdrava stabla igraju važnu ulogu u ekosustavu.

Invazivna prijetnja

Konjski kesten moljac (Cameraria Ohridella) leptir je dugačak oko pet milimetara, što nije jedna od domaćih vrsta. Ova invazivna vrsta polaže svoja jaja na vrh stabala kestena. Nakon otprilike tri tjedna, ličinke se izležu i jedu kroz list, što je lišće omogućilo i u nekom trenutku umiru. Ova smrt lišća ima posljedice, budući da su stabla ograničena u njihovoj sposobnosti fotosinteze, što ih u konačnici slabi i čini ih osjetljivijim na daljnji stres.

Još jedan problem je što u blažim zimama mnoge ličinke preživljavaju u Minier Moth, što je moglo pooštriti situaciju samo u narednom proljetnom i ljetnoj sezoni.

Da bi se suprotstavio minier moljcu, ljubitelj drveta može poduzeti neke jednostavne mjere. Pažljivo prikupljanje i odlaganje padajućeg lišća može pomoći u uklanjanju ličinki i na taj način spriječiti novo preseljenje moljaca.

Posebno je uočljivo da ovaj štetočina utječe samo na konjske kestene (Aesculus hipocastanum). S druge strane, aeculus karnea, crvena vrsta, asculus je pošteđena.

Rosskastanie ima dugu povijest u Europi; Od 17. stoljeća posađen je u parkovima i ulicama zbog svog atraktivnog lišća i cvijeća. Miniermotte se proširio u invaziji od 1989. godine i vjerojatno je pronašao svoj put od bivših nepristupačnih klizača na Balkanu do Europe.

Pogled na budućnost kestena

Trenutni problemi s konjskim kestenom bacaju svjetlost na izazove ispred s kojima se ta vrsta drveća suočava. Interakcija suše i zaraze štetočinama mogla bi imati dugoročne učinke na vaše zdravlje i vaše kontinuirano postojanje. Ostaje da se nadi da se ravnoteža može obnoviti ciljanim mjerama poput prikupljanja lišća i sadnje lokalnih vrsta drveća kako bi se sačuvala ljepota i ekološka vrijednost stabala kestena u našim gradovima.

stanište i značenje konja kestena

Rosskastanie (Aesculus hipocastanum) nije samo estetski privlačno stablo, već je i važan dio mnogih urbanih i ruralnih ekosustava u Europi. Vaši veliki listovi nude donacije u sjeni i doprinose poboljšanju urbane klime filtriranjem zagađivača zraka. Pored toga, konjski kesten privlači mnoge insekte, uključujući pčele i leptire koje privlače njihov cvjetovi.

U urbanim područjima djeluje kao dragocjeno stablo za biološku raznolikost nudeći staništa na različite načine. Međutim, njihovo sjeme i lišće otrovni su za neke životinje, poput konja. Ipak, konjski kesten igra važnu ulogu u društvenom i kulturnom krajoliku, često posađenom u parkovima i kao Allebaum.

Klimatske promjene i njegovi učinci na biljne vrste

Učinci klimatskih promjena središnja su tema današnjeg istraživanja okoliša. Veće temperature i promijenjeni obrasci oborina ne utječu samo na životne uvjete biljaka, već i na njihovu osjetljivost na štetočine. Studije pokazuju da sve veća suša i promjena u sezonama ubrzavaju životne cikluse štetočina poput kestena.

Istraga njemačke meteorološke službe (DWD) pokazuje da su se prosječne temperature u Njemačkoj u prošlom stoljeću porasle za oko 1,5 stupnjeva Celzijusa. To ne samo da mijenja razdoblje rasta biljaka, već i reproduktivne cikluse štetočina koji mogu preživjeti i širiti se u blažoj klimi. Interakcija između klimatskih čimbenika i štetočina ozbiljna je prijetnja mnogim domaćim biljkama.

Prevencija i borbu protiv štetočina

Borba protiv kestena moljaca je središnja briga za mnoge vlasnike vrta i gradske uprave. Osim prikupljanja i odlaganja zaraženih listova, postoje i druge mjere za minimiziranje širenja moljaca. To uključuje upotrebu feromonskih zamki koje privlače mužjake moljaca i tako prekidaju reprodukciju. Takva je vrsta kontrole ekološki prihvatljivija od kemijskog spreja.

Druga metoda je tako prikupljeni "koncept zaštite stabala", u kojem se konjski kesten redovito ispituje radi zaraze i tretira se u skladu s tim. Znanstvenici također preporučuju sadnju alternativnih vrsta drveća koje su manje osjetljive na štetočine kako bi se povećala biološka raznolikost i smanjila osjetljivost ekosustava protiv bolesti i štetočina.

Društvena svijest i potreba za akcijom

Posljednjih godina povećala se svijest o problemu invazivnih vrsta i klimatskih promjena. Inicijative organizacija za očuvanje prirode i urbanih uprava pokušavaju educirati stanovništvo o važnosti lokalnih vrsta i prijetnjama štetočina. Obrazovanje je ključni čimbenik u borbi protiv štetočina, jer mnogi vlasnici vrta često ne znaju kako učinkovito reagirati na zarazu.

Osim toga, javna rasprava o očuvanju biološke raznolikosti dovodi do toga da se sve više ljudi posveti zaštiti biljaka i oslanja se na lokalne vrste drveća. Ovaj pokret prema ekološki svjesnim odlukama mogao bi dugoročno pomoći da ekosustavi postanu otporniji na klimatske promjene i štetočine.