Revolucionarni fosilni fond: Otkriveni najstariji tragovi stopala za noge!

Revolucionarni fosilni fond: Otkriveni najstariji tragovi stopala za noge!

Uppsala, Schweden - Dva australska hobi paleontologa, Craig Eury i John Eason, postigli su izvanredan nalaz: otkrili su okamenjene tragove gmazova koji su datirani u dobi od 355 milijuna godina. Ovaj bi nalaz mogao značajno razmotriti prethodni vremenski okvir evolucije, budući da su najstariji poznati fosili ranih gmazova star samo oko 320 milijuna godina. "Otisci stopala govore za originalnog gmazova koji se možda razvio brže nego što je ranije pretpostavljeno", rekao je Ahlberg, paleontolog kralježnjaka sa Sveučilišta u Uppsali, koji je analizirao otiske zajedno s australskim kolegama. Rezultati su objavljeni u časopisu The Nature, koji je prepoznat uspjeh za dvojicu istraživača hobija, budući da su zabilježeni kao autori u članku-rijetka čast amatera na ovom polju.

Pronađeni su otisci stopala koji imaju kandže, dok su prva morska stvorenja počela ići s kopna prije oko 390 do 400 milijuna godina. Ahlberg naglašava da i oblik i proporcije nožnih prstiju i njihovih širenja predstavljaju jasne znakove gmazova. Novi nalaz daje važne naznake da je evolucija amniota složenija nego što se ranije vjerovalo. Još uvijek postoji nepotpuna fosilna zaliha za rani razvoj ove skupine koja utječe na ljudske pretke. Stoga bi nalaz mogao dovesti i do evolucijskog podrijetla ljudskog bića.

Uloga paleontologije

Ovi novi nalazi ilustriraju ulogu paleontologije u znanosti. Područje pomaže u promicanju našeg razumijevanja globalnih ekoloških i klimatskih promjena. Paleontološko istraživanje ne samo da podržava znanje o evolucijskom razvoju organizama, već i rekonstrukciji prošlih scenarija okoliša. Ove su informacije ključne za suočavanje s izazovima s kojima se čovječanstvo danas suočava, na primjer s obzirom na globalno zagrijavanje i njegove posljedice.

• Paleontologija je povezala fosilne nalaze s dinamikom svog paleo svijeta i klimatskih uvjeta povijesti Zemlje.
• Poznavanje prošlih događaja može pomoći u sprječavanju ili ublažavanju neželjenih promjena u današnjem okruženju.
• Istraživanje organskih i geosfernih interakcija u prošlosti Zemlje još nije u potpunosti dovršeno.

Zapisi iz paleontologije ključni su kako bi se u budućnosti mogli povezati plemensku povijest i biologiju današnjih organizama s genomskim i ekološkim pitanjima. S obzirom na otkrića Eury i Eason, Ahlberg također potiče mlade paleontologe da istražuju zemlju i izvrše vlastite iskopavanja. Sinteza fosilnih i bioloških podataka pomaže u boljem procjeni budućeg razvoja u biosferi.

Klasifikacija živih bića, koja se temelji na zajedničkim svojstvima, je u znanstvenoj raspravi. Prva osoba koja je klasificirala žive biće bila je kršćanska i kreacionista, a njegovi pogledi na evoluciju sada su zastarjeli. Moderna taksonomija dijeli sva živa bića na tri domene: bakterije, Archaea i Eukarya. Jedan od eukariota koji uključuje ljude i životinje je životinjsko kraljevstvo, koje je zauzvrat podijeljeno u različite skupine. Ova se klasifikacija temelji na tjelesnoj strukturi i razvoju organizama, što služi za razumijevanje njihovih evolucijskih odnosa.

Sveukupno, trenutno istraživanje pokazuje koliko je važna veza između prošlosti i sadašnje u paleontologiji i kako takva otkrića općenito mogu formulirati naše znanje o evoluciji i razvoju našeg okruženja.

tagesschau.de izvještava da hobi paleontolozi daju bitne doprinose znanosti kroz svoje nalaze. href = "https://internet-evoluzzer.de/youtube-video-filogenetic-parts-3-tammbaum-des-lebens/"> Internet-evoluzzer.de Osnovne klasifikacije živih bića i njihovu važnost za razumijevanje evolucije. href = "https://www.palaeontologische-gesellschaft.de/palaeontology/shisshikungen/"> palaeontologische-gesellschaft.de O trenutnoj relevantnosti paleontologije za istraživanje okoliša i budućih predviđanja.