Japan otvara kontroverzni lov na Finnwal: korak unatrag u prošlost
Japan otvara kontroverzni lov na Finnwal: korak unatrag u prošlost
Posljednjih godina Japan je privukao oštre kritike međunarodnih organizacija i ekoloža jer opet progoni Finnwhalesa. Odluka o nastajanju komercijalnog lova na ovaj ugroženi način nije samo važan događaj u povijesti kitolova, već postavlja i pitanja o zaštiti pomorskih ekosustava.
Najnovija dostignuća u kitovima
U Tokiju glasnogovornik japanske ribarske uprave potvrdio je da je kitološka kompanija Kyodo Senpaku ubila prvu Finnwal. To se dogodilo nakon što je Japan nedavno odobrio stopu ribolova od 59 Finnwalena u vlastitim vodama. Finnwhales se na crvenom popisu klasificira kao "ranjiv", tj. Ranjiv, što se odnosi na zabrinjavajuću prijetnju prema njihovim zalihama.
Walfang moratorij i njegova pozadina
Japan je 2019. godine napustio Međunarodnu komisiju za Walding (IWC) i tako doveo moratorij kitolova uveden 1986. na kolaps, što je trebalo spriječiti komercijalno kitolo širom svijeta. Rezultat je bio rezultat godina frustracije zbog nemogućnosti postizanja ponovnog prihvaćanja kitolova, a pokazuje kako snažno Japan vidi kitolovske aktivnosti kao dio svog nacionalnog suvereniteta. Ribari su ograničeni na lov u vlastitim teritorijalnim vodama kako bi izbjegli međunarodna sučeljavanja.
reakcije javnosti i društvene promjene
Iako japanska vlada naglašava da zalihe Finnwhalesa nisu u opasnosti od ovih aktivnosti, ona donosi oštre kritike organizacija za očuvanje prirode kao što je IFAW (Međunarodni fond za dobrobit životinja). Andreas Dinkelmeyer, šef organizacije u Njemačkoj, opisuje kitolov kao "okrutan, nepotreban i potpuno izvan vremena". Ova tužba je izraz sve veće globalne osjetljivosti na zaštitu ugroženih vrsta i pokazuje da se u Japanu smanjuje i interes za kitolov. Samo nekoliko ljubavnika konzumira kitovo meso, a praksa se sve više dovodi u pitanje.
Pogled na brojeve i budućnost Finnwale
Trenutno se procjenjuje oko 100 000 kitova peraja u oceanima. Unatoč njihovom trenutno relativno stabilnom broju, mnogim vrstama u prirodi prijeti izumiranje, što jača međunarodni pritisak na zemlje poput Japana. Island je još jedna zemlja koja ove sezone progoni Finnwhalesa sa stopom ribolova od 128.
Zaključak: kontroverzno naslijeđe i izazov promjene
Povratak na kitolov u Japanu nije samo izolirani događaj, već simptom dubljeg sukoba između tradicionalnog ribolova i modernih ekoloških potreba. Suočavanje s kitovima nije samo pitanje očuvanja prirode, već i test za međunarodnu suradnju s obzirom na očuvanje mora. Izgledi o budućnosti Finnwhalesa uglavnom ovise o odlukama koje će se donijeti na političkoj razini u narednim godinama.