Kolektiv dovodi klaonicu Wiesbaden u novi život

Kolektiv dovodi klaonicu Wiesbaden u novi život

U nezaboravnoj noći 1994. godine nešto se dogodilo da bi kulturni prizor Wiesbaden trebao zauvijek oblikovati. Skupina počinjenih ljudi okupirala je raspadnute dvorane bivše klaonice kako bi stvorila tamo kulturno središte. Bez upozorenja, prodrli su na mjesto da je grad već zatvorio i predstavio iznenađenog skrbnika ključ novog dvorca. Izuzetan čin građanske neposlušnosti koji je postavio temelj za današnji kulturni i komunikacijski centar Schlachthof Wiesbaden.

Grad Wiesbadena je krajem 1990 -ih zatvorio klaonicu, nekada mjesto za preradu životinja. Nakon rušenja mnogih zgrada, ostalo je samo nekoliko dvorana i navedenih vodenih toranj. Inicijativa grupe bila je neodoljiva. Gerhard Schulz, koji sada djeluje kao predsjednik Udruge, sjeća se početnog skepticizma prema šefu kulture Petera Riedlea, koji je ubrzo prepoznao potrebu za ovim kulturnim nalazištem. Umjesto zastrašivanja i odbacivanja, Riedles je značio neočekivani način da se kreativni umovi razvijaju.

Mjesto kulturne raznolikosti

Slanica Wiesbaden brzo se razvila u jedan od najvećih društveno -kulturnih središta u Hesseu, koji privlači ne samo lokalne umjetnike, već i međunarodne glazbene zvijezde. Od punk koncerata do čitanja i političkih diskursa - klaonica nudi platformu za različite kreativne oblike izražavanja. S do 450 događaja godišnje, klaonica je poznata daleko izvan granica Wiesbadena.

"Cijelu stvar ne radimo na dobrovoljnoj osnovi!" je kredo kulturnog centra, koji je formuliran u osnivačkoj godini. Ova je izjava od središnjeg značaja jer je osnova za profesionalni i održivi kulturni rad. Schulz čvrsto vjeruje da je ovaj princip bio presudan za uspjeh klaonice, a također i u vezi s 56 punih i honorarnih osoblja koje je tamo zaposleno, kao i oko 90 privremenih radnika.

Zaposlenici dolaze iz različitih dobnih skupina, što obogaćuje kreativni proces i omogućava drugačiju perspektivu kulturnog rada. Glasnogovornik tiska Hendrik Seipel-Rotter naglašava raznolikost radne snage, što doprinosi činjenici da je klaonica mjesto za sve generacije.

Strukturna promjena i kulturna relevantnost

Budući korak bio je obnoviti vodeni toranj 2015. godine i izgradnju nove dvorane koja je otvorena u studenom 2012. godine. Ove strukturne promjene svjedoče ne samo iz materijalnog ulaganja u klaonicu, već i iz prepoznavanja njegovog kulturnog značaja za grad Wiesbaden. Zatvaranje stare dvorane u 2010. godini zbog strukturnih nedostataka moglo je značiti zatvaranje cijelog centra. Zahvaljujući predanosti onih koji su odgovorni, ovaj korak bi se mogao izbjeći.

Klanica nije, dakle, nije samo pozornica za velika imena poput mrtvih hlača ili kraljica kamenog doba, već i prostor za mlade umjetnike i pridošlice. Ova je filozofija prikazana i u novo dizajniranoj kotlovoj kući, koja zauzima važno mjesto u kulturnom krajoliku Wiesbadena.

26. kolovoza Kulturni centar započinje svoj godišnjica programa kako bi proslavio klaonicu 30 godina. Niz događaja uključuje rasprave o temama poput održivosti u kulturnoj kompaniji i ideju o kulturnom kampusu Wiesbaden. Glazbena ceremonija nastavit će se 6. i 7. prosinca s koncertima benda Donets, koji također slave svoju 30. godišnjicu u klaonici.

Budućnost kulturnog centra

Neovisnost i načela koja je klaonica branila od početka još uvijek su osnova njegovog identiteta. S jasnom fokusom na kulturnu raznolikost i društvenu koheziju, centar ostaje učvršćivanje na kulturnoj sceni Wiesbaden. Važnost klaonice za grad još uvijek se odražava na odluku da ponude nacionalne umjetnike u Wiesbadenu.

Priča o uspjehu klaonice impresivan je primjer moći kulture i predanosti ljudi koji su vjerovali u zajednički san. U svijetu koji se neprestano mijenja, klaonica ostaje mjesto na kojem se kulturna raznolikost ne samo cijeni, već i aktivno promovira.

Uvjeti političkog i društvenog okvira

Temelj kulturnog centra Schlachthof u Wiesbadenu pao je u razdoblju dubokih društvenih promjena u Njemačkoj. Nakon ponovnog ujedinjenja 1990. godine, zemlja ne samo da je doživjela ekonomske promjene, već i kulturni odlazak. U mnogim gradovima, uključujući Wiesbaden, potreba za alternativnim kulturnim mjestima postajala je sve više pritiskana. Zatvaranje tradicionalnih mjesta napravilo je prostor za kreativne eksperimente. Umjesto toga, socijalni i politički pokreti koji djeluju na raznolikost i uključivanje bili su u porastu

Podrška grada Wiesbadena, simbolizirana suradnjom s kolektivom, primjer je kako javni sektor reagira na socijalne potrebe. To se ne pokazuje samo u pružanju prostorija, već i u financijskoj potpori, što je bilo ključno za provedbu kulturnih projekata. Ideja kulturnog centra također je odražavala želju građana da stvore prostor za samoorganizaciju i kulturni izraz koji nadilazi tradicionalni okvir.

Ekonomski aspekti tvrtke

S 56 osoblja s punim i honorarnim radnim vremenom, kao i oko 90 privremene pomoći, klaonica je važan ekonomski faktor u regiji. Plaćanje zaposlenika, čak i ako nije visoko, smatra se odlučujućim faktorom za motivaciju i stabilnost tvrtke. Takav strukturirani i plaćeni tim osigurava profesionalno upravljanu organizaciju koja se brine za proizvodnju kulture i upravljanje zajednicom.

Ekonomsko okruženje kulturnog centra karakterizira raznolika ponuda događaja. Ne nudi samo prostor za koncerte međunarodnih zvijezda, već i za lokalne talente u okviru koji ih promovira. Kombinacija prodaje karata, gastronomskih ponuda i organizacije događaja doprinosi financijskoj osnovi klaonice i osigurava njegovo kontinuirano postojanje.

Kulturno značenje i učinci

Kulturzentrum Schlachthof razvio se u sastavni dio kulturnog krajolika Wiesbaden. Ne samo da promovira dobro poznate umjetnike, već se zalaže za otkrivanje novih talenata i glazbenih trendova. Od Punka do međunarodnog hip-hopa, pozornica se otvara za sve žanrove, što odražava kulturnu raznolikost grada.

Osim toga, centar je također preuzeo pionirsku ulogu u odnosu na socijalna pitanja. Programi za promicanje održivosti i antidiskriminacijskog djelovanja dio su angažmana klaonice. Ovi pristupi imaju učinak na kulturnu klimu u Wiesbadenu, jer uvodi građane u socijalne diskurse i doprinosi formiranju inkluzivne zajednice.

Kontinuirana podrška gradske uprave pokazuje da kulturni napori klaonice ne samo da nailaze na lokalno prihvaćanje. To potvrđuje važnost takvih objekata za kulturnu baštinu i identitet gradova u vrijeme promjene.