BRICS: Predstavljen je novi sustav trgovanja kako bi zamijenio američki dolar
BRICS: Predstavljen je novi sustav trgovanja kako bi zamijenio američki dolar
Ekonomski savez BRICS -a poduzeo je značajan korak i predstavio novi model trgovanja koji će zamijeniti američki dolar u svim zemljama članicama. Rusija i Iran već su najavili sporazum o pionirskom trgovini koji bi trebao imati ogroman utjecaj na Greenback.
Brojni trgovinski sporazumi potpisani su 2024. godine, a predvodio je Rusija. Moskva je razgovarala sa Sjevernom Korejom, Indijom i Iranom kako bi dodatno promovirala napore na tome. Posebno ste radili na stvaranju novih mehanizama trgovine koji više ne ovise o dolaru.
Savez BRICS posljednjih je godina dominirao geopolitičkim raspravama. 2023. godine, prva ekspanzija integrirana je od 2001. godine, pri čemu su se savez pridružili Iran, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati (VAE). Te zemlje tada usvajaju strategiju desalarizacije saveza.
Prekretnica u suradnji s BRICS -om
Prema nedavnoj najavi obnovljenih trgovačkih odnosa između Rusije i Indije izvan američkog dolara, BLOCK BLOCK otkrio je novi model trgovanja bez ovisnosti o američkom dolaru. Rusija i Iran posebno su predstavili potencijalno pionirski sporazum o trgovini.
Ilya Zaripov, profesor na Ruskom sveučilištu u Plekhanovu, govorio je u intervjuu o trenutnom radu Allianza. Naglasio je prednosti lokalnih valuta tim sporazumima. "Iranci će moći povući rublje sa svojih karata u Rusiji, a Rusi se stvaraju iz ruskih bankarskih karata", rekao je Zaripov. "Ovo će promovirati međusobni protok turizma i poslovne kontakte i stvoriti osnovu za zajedničke investicijske projekte." Izvor: Valery SharifulIn (TASS)
Korak je nesumnjivo koristan za suradnju BRICS -a i mogao bi poslužiti kao uzor svim zemljama. Iznad svega, upotreba zelenog povrata u poslovnim transakcijama mogla bi se značajno smanjiti jer valuta dobiva vrijednost unutar bloka. Prednosti će se vjerojatno povećati uvođenjem Allianzovog vlastitog sustava plaćanja.
Prilike i perspektive
Napori na izvršenju dolara dobili su vožnju u zemljama BRICS -a, posebno kroz veliki broj trgovinskih sporazuma koje je Rusija pokrenula. Sjeverna Koreja, Indija i Iran samo su neke od zemalja s kojima Moskva nastoji povećanu suradnju izvan dolara. Ova nova orijentacija ima za cilj smanjiti financijske ovisnosti i postići veću ekonomsku autonomiju.
Širenje članova BRICS -a 2023. godine, uključujući ugledne zemlje poput Irana i Egipta, naglašava rastuću važnost ovog ekonomskog saveza. Njihovi kontinuirani napori na dolasku na unošenje geopolitičkih promjena i napora odražavaju se na uspostavljanje novog ekonomskog poretka. Uvođenje lokalnih valuta za međunarodne transakcije u bloku BRICS moglo bi stvoriti presedan i služiti kao nacrt za druge zemlje koje žele krenuti sličnim stazama.
Ovaj novi trgovinski model pokazuje da zemlje BRICS -a ozbiljno rade na razvoju neovisnih ekonomskih sustava koji izbjegavaju američki dolar. U tom pogledu, ova bi strategija mogla imati utjecaj na globalne trgovinske tokove i financijska tržišta. Posebno je zapaženo pogled na izvorni Allianz platni sustav koji bi mogao napraviti zelenilo u mnogim poslovnim područjima.
ekološke i ekonomske implikacije BRICS trgovinskog modela
Novi trgovinski model zemalja BRICS -a mogao bi imati značajan utjecaj na globalnu ekonomiju i okoliš. Otkazivanje američkog dolara kao primarne trgovinske valute moglo bi dovesti do destabilizacije međunarodnih financijskih tržišta. Zemlje koje uvelike ovise o dolaru morale bi se preusmjeriti i mogle bi se suočiti s ekonomskim turbulencijama u kratkom roku.
U isto vrijeme, model također nudi mogućnosti. Upotreba lokalnih valuta mogla bi smanjiti fluktuacije tečaja i ojačati regionalni gospodarski rast. To bi moglo dovesti do bolje uporabe resursa i ekološki održive ekonomije.
Ekonomske prednosti
Jačanje lokalnih valuta moglo bi smanjiti troškove uvoza za zemlje u nastajanju, jer često moraju zadržati visoke devizne rezerve u američkim dolarima kako bi ispunile međunarodne trgovinske obveze. To veže resurse koji bi se mogli koristiti za domaći ekonomski razvoj. Nadalje, tvrtke u zemljama BRICS -a mogle bi postati manje ovisne o globalnim financijskim tržištima i rizicima tečaja, što bi moglo dovesti do povećane ekonomske stabilnosti.
Statistika i podaci
Učinci de dolara od strane zemalja BRICS -a već se mogu pročitati na nekim ključnim pokazateljima. Prema Međunarodnom monetašnom fondu (MMF), udio američkog dolara u globalnim deviznim rezervama 1999. godine pao je na manje od 59% do kraja 2022. godine. Očekuje se da će se taj razvoj nastaviti jer sve više i više zemalja dovršava sporazume o trgovini u lokalnim valutama u lokalnim valutama
Studija Banke za međunarodnu naknadu za plaćanje (Biz) pokazala je da su zemlje BRICS -a ostvarile oko 40% globalnog rasta 2023. godine. Te bi zemlje mogle i dalje dobivati važnost povećanjem upotrebe vlastitih valuta i učiniti njihov gospodarski rast neovisnijim od američkog dolara.
Volumen trgovanja
Osnovne informacije
Desallarizacija je proces koji su pokrenule mnoge zemlje u nastajanju i zemlje u razvoju kako bi se postigla veća financijska neovisnost. Povijesno govoreći, zemlje koje su uglavnom oslobodile svoje rezerve i trgovinske sporazume o američkom dolaru morale su se boriti s ekonomskom volatilnošću i ovisnostima koje su onesposobile njihove nacionalne razvojne ciljeve.
S porastom BRICS Nacija-Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike-kao važnim globalnim ekonomskim akterima, uloga američkog dolara sve se više dovodi u pitanje. Te su zemlje počele razvijati nove financijske instrumente i trgovinske sporazume kako bi konsolidirali i diverzificirali svoju ekonomsku moć.
Izuzetan primjer u nedavnoj prošlosti je Kinesko uvođenje „petro-juna“, strategije za određivanje cijena kupovine nafte u kineskoj valuti. To je dio sveobuhvatnijeg trenda zemalja BRICS -a za promicanje alternativne financijske infrastrukture koje se ne temelje na američkom dolaru.
Ovi složeni razvoj mogu se zakleti na web stranicama ozbiljnih izvora kao što su iwf , biz i .sidebar { width: 300px; min-width:300px; position: sticky; top: 0; align-self: flex-start; } .contentwrapper { display: flex ; gap: 20px; overflow-wrap: anywhere; } @media (max-width:768px){ .contentwrapper { flex-direction: column; } .sidebar{display:none;} } .sidebar_sharing { display: flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .95rem; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color:#333; display: inline-flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a:hover { background-color: #333; color:#fff; } .sidebar_box { padding: 15px; margin-bottom: 20px; box-shadow: 0 2px 5px rgba(0, 0, 0, .1); border-radius: 5px; margin-top: 20px; } a.social__item { color: black; } .translate-dropdown { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color: #333; margin-bottom: 8px; } .translate-dropdown { position: relative; display: inline-flex; align-items: center; width: 100%; justify-content: space-between; height: 36px; } .translate-dropdown label { margin-right: 10px; color: #000; font-size: .95rem; } .article-meta { gap:0 !important; } .author-label, .modified-label, .published-label, modified-label { font-weight: 300 !important; } .date_autor_sidebar { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } .sidebar_autor { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff; padding: 0px 5px; font-size: .95rem; } time.sidebar_time, .translateSelectlabel, sidebar_time { margin-top: 2px; color:#000; font-style:normal; font-size:.95rem; } .sidebar_updated_time { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } time.sidebar_updated_time_inner { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff;; padding: 2px 6px; } .translate-dropdown .translate { color: #fff; !important; background-color: #333; } .translate-dropdown .translate:hover { color: #fff; !important; background-color: #d32f2f !important; } .share-button svg, .translate-dropdown .translate svg { fill: #fff; } span.modified-label { margin-top: 2px; color: #000; font-size: .95rem; font-weight: normal !important; } .ad_sidebar{ padding:0; border: none; } .ad_leaderboard { margin-top: 10px; margin-bottom: 10px; } .pdf_sidebar:hover { background: #d32f2f; } span.sidebar_time { font-size: .95rem; margin-top: 3px; color: #000; } table.wp-block-table { white-space: normal; } input {padding: 8px;width: 200px;border: 1px solid #ddd;border-radius: 5px;} .comments { margin-top: 30px; } .comments ul { list-style: none; padding: 0; } .comments li { border-bottom: 1px solid #ddd; padding: 10px 0; } .comment-form { margin-top: 15px; display: flex; flex-direction: column; gap: 10px; } .comment-form textarea { width: 100%; padding: 8px; border: 1px solid #ddd; border-radius: 5px;} .comment-form button { align-self: flex-start; background: #333; color:#fff; border:0; padding:8px 15px; border-radius:5px; cursor:pointer; } .comment-form button:hover { background: #d32f2f; }
Kommentare (0)