Suche
Mein Konto
Krize u Crkvi: Vjera u promjenu – Predavanje u Horbu potaklo raspravu
Monsinjor Hermes je u predavanju u Horbu govorio o promjenama u vjeri i crkvi. Ističe izazove i gubitak vjerske kohezije u suvremenom društvu.
Krize u Crkvi: Vjera u promjenu – Predavanje u Horbu potaklo raspravu
Posljednjih godina uočen je zabrinjavajući razvoj događaja u njemačkim crkvama: sve se manje ljudi osjeća upućenima, a pad broja članova dosegao je alarmantne razmjere. Ovaj problem bio je u središtu predavanja gradskog dekana monsinjora Christiana Hermesa, koje je održano 24. listopada u društvenom centru Adolpha Kolpinga u Horbu. Pod provokativnim naslovom “Vjera je mrtva, živjela vjera!” Hermes je s tridesetak uzvanika raspravljao o izazovima s kojima se crkve suočavaju.
Ne može se zanemariti sve veća udaljenost ljudi od organizirane religije. Manje od 50 posto Nijemaca još uvijek su članovi katoličke ili protestantske crkve zdftoday prijavio. Ovo je dio dalekosežne promjene koju Detlef Pollack, sociolog religije sa Sveučilišta u Münsteru, opisuje kao značajnu. Društvena kohezija više se ne temelji na vjeri, već je sve više karakteriziraju vrijednosti kao što su solidarnost, pravednost i empatija, koje su također usidrene u društvenim strukturama poput obitelji.
Kriza religije
Hermes ide i korak dalje i govori o pravoj “polikrizi” koja povezuje različite društvene izazove – od klimatskih problema preko posljedica Corone do globalnih sukoba. Ovi izazovi dovode do gubitka smisla, identiteta i nade. Prema Hermesu, ljudi više ne vjeruju u crkvu, već vjeruju u vrijednosti poput napretka, tehnologije i ljudskih prava. Ovo je zapažanje koje također... Glasnik Crne šume zauzima se i naglašava da se crkve ne bi trebale štititi od sadašnjosti, već trebale aktivno podupirati transformacijske procese.
U društvu se mijenjaju i predodžbe o vjeri. Na religiju se sve više gleda kao na individualni izbor, a ne kao na dužnost, što je poduprto procesima individualizacije i diferencijacije. Ovakav razvoj događaja ne samo da oslobađa pojedince svećeničkog tutorstva, već također nudi religijama priliku da se repozicioniraju. Do tog zaključka dolaze i stručnjaci poput autora analize religijskih uloga u suvremenim društvima, koji ističu važnost tih funkcija u pluraliziranom kontekstu ( bpb ).
Nada unatoč izazovima
Dakle, što je sljedeće za crkve u Njemačkoj? Postaje jasno da su prilagodba i ponovno promišljanje potrebni kako bi ostali relevantni na pluraliziranom religijskom tržištu. Gubitak religijskog utjecaja također bi mogao značiti da društva sve više moraju tražiti druge vrijednosti kako bi osigurala svoju koheziju. Unatoč svim izazovima, nada leži u rukama zajednica i pojedinačnih vjernika koji bi trebali nastaviti raditi na stvaranju održive religije.