Suche
Mein Konto
Napad na bolničarku: muškarac je pljunuo u Mannheimu!
67-godišnjak je pljunuo bolničara u Mannheimu dok se hitne službe suočavaju sa sve većim nasiljem.
Napad na bolničarku: muškarac je pljunuo u Mannheimu!
Incident u Mannheimu ponovno je u fokus stavio nasilje nad spasiocima. U srijedu, 9. srpnja 2025., oko 21:30 sati, u spasilačkoj stanici u ulici “Auf dem Sand” dogodio se agresivan napad od strane 67-godišnjeg muškarca koji je pljunuo direktno u lice 27-godišnjem bolničaru. Ovaj brutalni incident, koji je prema vierneheim-online.de pozvao policiju na akciju, pokazuje koliko je opasna postala svakodnevica za djelatnike hitne službe.
Bolničarka i njezin kolega bili su zauzeti kretnjom vozila hitne pomoći unatrag kada je muškarac iznenada udario u prozore vozila. Smetnja je dovela do blagog sudara vozača s vratima hale, što je rezultiralo oštećenjem plavih svjetala. Nakon prvog napada, 67-godišnjak je ponovno prišao i opet konkretno pljunuo bolničarku. Morala je intervenirati policija koja je uhitila muškarca, ali je nakon kratkog vremena pušten. Očekuje se optužba za napad.
Problem alarmantne učestalosti
Incident je iznio na vidjelo zabrinjavajuću stvarnost, što je dokumentirano u raznim studijama. Hitne službe sve su češće suočene s napadima; Prema studiji njemačkog Crvenog križa, gotovo svi zaposlenici prijavljuju barem jedan incident u roku od dvanaest mjeseci. Više od 40% doživljava samo verbalno zlostavljanje, dok trećina doživljava i verbalno i fizičko nasilje.
Osobito je često verbalno ponižavanje; 18,4% spasilaca izloženo je uvredama i verbalnom zlostavljanju barem jednom do dva puta tjedno. U tri četvrtine slučajeva počinitelji su sami pacijenti. Događaju se i fizički napadi poput udaranja ili šutiranja; više od 31% spasilaca doživljava guranje ili slične napade.
Psihološke posljedice
Temeljni uzroci su složeni. Sve veći osjećaj prava kod pacijenata često se identificira kao okidač za agresiju. Psiholog prof. dr. Dirk Richter otkrio je da napadi mogu izazvati čak i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Otprilike 15 do 20% onih koji su doživjeli ozbiljan napad izloženo je visokom riziku od PTSP-a, što naglašava važnost ciljane naknadne skrbi. I ovdje se postavlja pitanje kako poslodavci mogu ostvariti svoju dužnost brige i uvesti odgovarajuće preventivne mjere.
Kako bi se povećala sigurnost hitnih službi, potrebne su zaštitne mjere kao što su obuka za deeskalaciju i ciljani tečajevi obuke, kao što je navedeno u preporukama sicherer-rettungsdienst.de. Osim toga, komunikacijske strukture moraju se poboljšati između različitih uključenih strana, od kontrolnog centra do samih spasilaca.
Ovaj incident i izazovi koje postavlja hitan su poziv na buđenje. Djelatnici hitnih službi ne samo da zaslužuju naše priznanje, već i našu podršku kako bi mogli sigurno i profesionalno obavljati svoje opasne poslove.