Zlatne ribice i rakuni: prijetnja našoj prirodnoj divljini!
Okrug Schwarzwald-Baar bori se protiv invazivnih vrsta poput zlatnih ribica i dagnji quagga koje ugrožavaju biološku raznolikost.

Zlatne ribice i rakuni: prijetnja našoj prirodnoj divljini!
Ozbiljni problemi pojavljuju se u vodama oko Bodenskog jezera i regionalnih prirodnih rezervata. Zlatne ribice, izvorno držane kao kućni ljubimci, prijete lokalnoj bioraznolikosti. Ove riblje vrste, koje se često namjerno puštaju u vodotokove, jedu jajašca i ličinke vodozemaca, ugrožavajući njihov opstanak. Posebno je zabrinjavajući primjer u prirodnom rezervatu Schaichtal u blizini Dettenhausena. Prema Sabrini Lorenz iz regionalnog vijeća Tübingena, tamošnje puštanje zlatnih ribica čak je dovelo do pada populacije vodozemaca gotovo na nulu.
Borba protiv ovih invazivnih vrsta riba je skupa: oko 30.000 eura bit će potrebno za mjere uklanjanja zlatnih ribica u Schaichtalu. Zlatne ribice nisu jedini problematični neobioti u regiji. Druge invazivne vrste kao što su rakuni i golema svinja također prodiru u naš ekosustav.
Dagnja quagga i njezina opasnost
Drugi veliki problem je invazivna dagnja quagga koja od 2016. pustoši Bodenskim jezerom. Procjene govore o oko 4000 dagnji po četvornom metru. Ove male zvijeri čine jezero manje bogatim hranjivim tvarima i začepljuju vodovodne cijevi, što također ugrožava opskrbu pitkom vodom. Ove dagnje unesene su brodovima iz crnomorske regije prije desetak godina i sada predstavljaju ozbiljnu prijetnju cijelom ekosustavu.
Fokus Međunarodne konferencije o Bodenskom jezeru (IBK) sada je na proučavanju prirodnih grabežljivaca dagnji quagga, kao što su ribe slične šaranu. Kemikalije nisu rješenje jer bi bile preopasne za osjetljivi ekosustav jezera. Studija koja bi trebala trajati do 2028. ima za cilj promovirati gustoću ribe i time potencijalno postići prirodnu regulaciju ove invazivne vrste.
Invazivne vrste pod pritiskom
U Njemačkoj postoji oko 900 vrsta neobiota, što odgovara oko 1% ukupne populacije od oko 74 000 vrsta. Među njima najveću skupinu čine biljke (neofiti), zatim beskralješnjaci i kralješnjaci (neozoa). Ova prisutnost vrsta neobiota značajno se povećala tijekom posljednjih 170 godina, usko povezana s globalnom trgovinom i povećanim prometom. Posebno su zabrinjavajuće klimatske promjene koje invazivnim vrstama olakšavaju širenje na nova područja.
Ostaje za vidjeti koje će mjere biti poduzete za zaštitu bioraznolikosti vodenog područja. Hitno je potrebna održiva strategija za borbu protiv invazivnih vrsta kako bi se očuvao ekosustav Bodenskog jezera i okolna područja.
Za više informacija o invazivnim vrstama i njihovom utjecaju na lokalne ekosustave, pogledajte Schwäbische.de, n-tv.de i bfn.de.