Stuttgartu prijeti nestašica grijanja: dizalice topline padaju u vodu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Stuttgart se suočava s izazovima u zaštiti klime: dizalicama topline potrebna je veća potpora za postizanje klimatskih ciljeva do 2035.

Stuttgart steht vor Herausforderungen beim Klimaschutz: Wärmepumpen brauchen mehr Unterstützung, um Klimaziele bis 2035 zu erreichen.
Stuttgart se suočava s izazovima u zaštiti klime: dizalicama topline potrebna je veća potpora za postizanje klimatskih ciljeva do 2035.

Stuttgartu prijeti nestašica grijanja: dizalice topline padaju u vodu!

U Stuttgartu sporo napreduje prijelaz na klimatski prihvatljive sustave grijanja. Unatoč hitnoj potrebi da grad postane klimatski neutralan do 2035. godine, interes za potrebne dizalice topline i dalje je ispod očekivanja. Prema izvješću od Svijet U 2022. godini podnijet je samo jedan zahtjev za financiranje 319 novih dizalica topline, dok su u prvoj polovici 2023. podnesena samo 363 zahtjeva. To je oko 1337 zahtjeva premalo u odnosu na željene ciljeve za sljedećih nekoliko godina.

U roku od manje od godinu dana, točnije od 2026. godine, u gradu se više neće smjeti ugrađivati ​​novi sustavi grijanja samo na plin. Nadolazeći Zakon o energiji u zgradama (GEG), koji propisuje udio zelene energije od 65% za nove sustave grijanja, čini dizalice topline jedinom realnom opcijom za ispunjavanje ovih zahtjeva. Prepreka je i stopa obnove koju je potrebno povećati sa sadašnjih 0,6% na 3,7% kako bi se u idućih deset godina postiglo potrebno smanjenje potrošnje toplinske energije za trećinu.

Zakoni i rokovi za sustave grijanja

Ali kako je cijela stvar regulirana? Novi propisi GEG-a sa sobom donose i važne rokove i razne propise. Novi sustavi grijanja na fosilna goriva mogu se instalirati od početka 2024. godine, ali do stupanja na snagu toplinskog plana. Posebice u gradovima s više od 100.000 stanovnika, poput Stuttgarta, rok je 30. lipnja 2026. Manji gradovi imaju rok do 30. lipnja 2028. Održat će se obvezne konzultacije o procjeni ekonomskog rizika u vezi s porastom cijena CO2 kako bi se identificirale alternative poput dizalica topline.

Ovi novi propisi ne samo da određuju da od 2029. plinski i uljni sustavi grijanja moraju postupno koristiti udio obnovljive energije, već i da od sredine 2026. za općine s preko 100.000 stanovnika najmanje 65% energije za grijanje mora dolaziti iz obnovljivih izvora. Međutim, postoje prijelazna razdoblja i teški slučajevi koji pod određenim uvjetima dopuštaju nove sustave grijanja bez ovog energetskog certifikata, ali to ne može biti konačno rješenje.

Usko grlo u primjenama dizalica topline

Ciljevi koje je grad postavio su ambiciozni, a zahtjevi za korištenjem obnovljivih izvora energije utječu i na planiranje novih lokalnih toplinskih mreža. Osim potrebe za spajanjem 3400 dizalica topline svake godine, očekuje se i proširenje 50 kilometara ceste za nove cijevi do 2030. Što se tiče učinkovitosti, međutim, projekt "Stuttgart 21" predstavlja dodatni izazov za već opterećene vozače.

Glasnogovornik CDU/CSU, Lars Rohwer, nedavno se pozvao na potrebu reforme zakona. Zadržati rokove iz Zakona o toplinskom planiranju, ali prekinuti priključak na GEG. Drugim riječima, trenutak je hitan - nužna je promjena u razmišljanju kako bi građani Stuttgarta mogli odati počast ne samo politici, već prije svega hitnim klimatskim ciljevima.

Sljedeći mjeseci pokazat će mogu li grad i njegovi građani učiniti potreban korak prema obnovljivim izvorima energije. Konačno, jedna stvar je jasna: pretvorba u klimatski neutralni Stuttgart nije samo poželjna, već i kasni.