Dirljiv povratak: obitelj Moos priča Ulmovu priču u novoj knjizi

Dirljiv povratak: obitelj Moos priča Ulmovu priču u novoj knjizi

Knjiga puna sjećanja i obrada: Michael Moos će 3. srpnja u nadsvođenoj dvorani Kuće gradske povijesti predstaviti svoje djelo “I ništa nije bilo kao što je bilo…”. Nicola Wenge, voditeljica Dokumentacijskog centra Oberer Kuhberg (DZOK), oduševljena je publikacijom koja govori o švapsko-židovskoj obitelji. Obuhvaća tri generacije i pruža autentične uvide u poslijeratni Ulm, kao što je [Augsburger Allgemeine](https://www.augsburger- Allgemeine.de/neu-ulm/ulm-heimat-trotz-grausamer-erinnerungen-warum-eine-juedische-familie-nach-ulm-zurueckkehrte-110336733) izvijestio je.

Ali što stoji iza ove dirljive priče? Michael Moos, čiji su roditelji 1933. pobjegli iz Ulma u Tel Aviv, vratio se u grad 1953. sa svojim šestogodišnjim sinom. U svojoj knjizi bavi se bijegom, povratkom i svojim djetinjstvom u oba grada. Njegova iskustva sežu od života ljevičarskog studenta do njegovog rada kao odvjetnik i lokalni vijećnik u Freiburgu. Moos se također otvoreno bavi međugeneracijskom traumom i potragom za identitetom - temama koje će osvojiti čitatelje. U četvrtak navečer goste očekuje čitanje i naknadni razgovor s autorom, koji će se osvrnuti na prošlost i izazove sadašnjosti, stoji na stranici DZOK-a.

Pogled u mračnu prošlost

Povratak u grad s tako bolnom poviješću otvara mnoga pitanja. Progon židovskih građana u Ulmu započeo je odmah nakon dolaska nacista na vlast i doveo je do sustavne diskriminacije koja je utjecala i na Judina poslovanja u gradu. Prvi bojkot židovskih poduzeća dogodio se 11. ožujka 1933., nakon čega su uslijedile razne mjere s ciljem izolacije židovskog stanovništva, kao što dokumentira Stolpersteine ​​​​für Ulm.

Tužna stvarnost značila je da su mnogi Židovi morali napustiti svoju domovinu. Između 1933. i 1939. iz Ulma su pobjegla 124 Židova, što je činilo gotovo četvrtinu tadašnjeg židovskog stanovništva. Židovi koji su ostali često su preseljavani u “židovske kuće”, a strahote poput Kristalne noći u studenom 1938. doprinijele su uništenju cijele zajednice. Ta mračna prošlost čini pozadinu Moosove knjige i povratka njegove obitelji.

Put do ozdravljenja

Činjenica da Moos daje prostor svojoj obitelji i povijesti može se promatrati kao čin iscjeljenja. Pišući i govoreći o osobnim iskustvima, pomaže da se sjećanja na progon Židova u Ulmu ne zaborave. U vrijeme kada svijest o takvim temama raste, njegov rad predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja. Čitanje 3. srpnja nije samo književni, već i povijesni događaj za Ulm, gradeći ###potencijalne mostove### između prošlosti i sadašnjosti.

Za one koje zanima dublje ispitivanje povijesti židovskog stanovništva u Ulmu, knjiga Michaela Moosa nudi sveobuhvatnu i dirljivu perspektivu. Sa svakim poglavljem baca se više svjetla na stvarnost obitelji koja nadilazi prošle generacije i čije životne priče još uvijek odjekuju.