Suche
Mein Konto
Policajac na udaru: osujećena kazna nakon krvavog zločina u Aschaffenburgu!
Nakon krvavog čina u Aschaffenburgu, državno odvjetništvo istražuje policijsko ometanje pravde. Rečeno je da policajac nije istražio slučaj.
Policajac na udaru: osujećena kazna nakon krvavog zločina u Aschaffenburgu!
U siječnju 2024. dogodio se šokantan čin krvoprolića u Aschaffenburgu: psihički bolesnik ubio je dvoje ljudi, čime je u središte pozornosti dovela cjelokupnu raspravu o prevenciji nasilja i liječenju mentalno bolesnih osoba u Njemačkoj. Međutim, zločin već ima svoje korijene u incidentu koji se dogodio mjesecima ranije. U kolovozu 2024. godine počinitelj, koji je tada imao 28 godina, navodno je napao svoju djevojku te je zadavio i ozlijedio nožem, navodi se u optužnici. Unatoč ovom nasilnom napadu, policija nije istraživala slučaj. Ovo postavlja pitanja koja već postavlja državno tužiteljstvo u Coburgu: Zašto nisu poduzeti koraci da se istraži prijetnja?
Policajcu koji je bio uključen u ovaj slučaj sada se sudi zbog sprječavanja kažnjavanja dok je bio na dužnosti. Prema optužnici, on se tereti da je svjesno spriječio kazneni progon kasnijeg počinitelja. Sumnja se da je osumnjičenog nakon napada lišio slobode, a da nije provedena odgovarajuća istraga. Na početku suđenja 29-godišnji policajac nije se očitovao o optužbama zbog kojih bi sada mogao biti osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.
Projekti rane intervencije i prevencije
Tragični događaji u Aschaffenburgu dio su šireg problema koji se tiče društva: Kako spriječiti takva djela nasilja? U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, na primjer, pokrenut je preventivni projekt “PeRiskoP” čiji je cilj identificirati osobe s potencijalnim rizikom u ranoj fazi. Projekt promiče suradnju između policije, zdravstvenih vlasti, škola i odgojno-popravnih ustanova. Cilj je spriječiti da psihički bolesne osobe budu zanemarene u društvu i da se na vrijeme ne prepoznaju opasnosti koje bi mogle predstavljati. U raspravi o prevenciji akata nasilja upozorava se i na aktualnu stigmatizaciju psihički bolesnih osoba, koja često još uvijek predstavlja prepreku ranom prepoznavanju. Broj psihički bolesnih počinitelja porastao je posljednjih godina, kao što pokazuju sve brojnije statistike: 2022. godine udio psihopatoloških dijagnoza bio je oko 16% teških nasilnih zločina.
Važan glas u ovom diskursu je Njemačko društvo za psihijatriju i psihoterapiju, psihosomatiku i neurologiju (DGPPN), koje je formuliralo preporuke za prevenciju činova nasilja u dokumentu o stajalištu. Ističe se da postojeće zakonske mogućnosti treba dosljednije koristiti bez potrebe za donošenjem novih zakona. Cilj mora biti zaštita i zaštite stanovništva i prava mentalno bolesnih. Važan korak moglo bi biti proširenje struktura skrbi, pomoći pri integraciji i socijalnih psihijatrijskih usluga kako bi se rizik od činova nasilja sveo na minimum.
U konačnici, ostaje pitanje kako se zakoni i društvene strukture mogu osmisliti tako da i počinitelji i potencijalne žrtve budu zaštićeni na vrijeme. S obzirom na trenutni razvoj događaja u slučaju policijskog službenika i sumnji protiv psihički bolesnog čovjeka iz Aschaffenburga, ima mnogo toga za razmotriti i raspraviti.