Policija otkrila ukradenu robu: Ukradeni skuteri i bageri u Kirchdorfu!

Policija otkrila ukradenu robu: Ukradeni skuteri i bageri u Kirchdorfu!

Prošli tjedan je Mercedes Sprinter s prikolicom na B 12 u blizini Kirchdorfa bio na meti granične policije Rottal-Inn. U utorak, 19. kolovoza, istražitelji vela proveli su provjeru i otkrili neočekivani nalaz: skriven iza starog namještaja pronađen je ukradeni skuter Peugeot. Skuter koji dolazi iz francuskog Lyona nije bio jedini ukradeni predmet koji je prevožen u kombiju - na vidjelo je izašao i mini bager AMR, iako su oštećenja bila vidljiva. To sugerira da je i on osumnjičen za krađu.

41-godišnji Rumunj koji je upravljao vozilom optužen je za primanje ukradene stvari, ali je i dalje na slobodi dok istraga o posljednjem vlasniku minibagera još traje. Zaplijenjeni su i skuter i mini bager.

Što je ukradena roba?

Ali što točno znači biti prijavljen zbog primanja ukradene imovine? Krađa ukradene robe jasno je regulirana njemačkim kaznenim pravom. Prema Odjeljku 259 njemačkog Kaznenog zakona, trgovina nezakonito stečenom imovinom je kazneno djelo. To uključuje nabavu, kupnju ili prodaju takve robe. Cilj ove uredbe je zaštititi imovinu trećih strana i spriječiti zločine poput krađe. Kazne za primanje ukradene imovine mogu uključivati ​​do pet godina zatvora ili novčanu kaznu.

Kao što Wikipedia) naglašava, primanje ukradene imovine jedno je od takozvanih naknadnih kaznenih djela, budući da se događa nakon nečijih zločina. Velik broj slučajeva pokazuje da se čak i kupci u dobroj vjeri koji postupe nesvjesno nakon kupnje ukradene robe suočavaju s pravnim problemima - i sami mogu postati ukradena roba ako kasnije preprodaju ukradenu robu.

Pravna osnova za ukradenu robu

Središnje pitanje povezano s ovim problemom je legalno stjecanje vlasništva nad ukradenom robom. Prema MICARE PS, legalno stjecanje nije moguće u Njemačkoj. To znači da se čak i lakovjerni kupci koji misle da su teoretski pogodili moraju nadati da će im ukradena roba biti vraćena. Traženi upis, primjerice u Schengenski informacijski sustav (SIS), može čak opravdati povlačenje iz kupoprodajnog ugovora.

U svijetu postoje posebne okolnosti, pa tako u Belgiji i Nizozemskoj, primjerice, pravo vlasništva istječe nakon tri godine, dok u Njemačkoj ne istječe i kupnja često može postati financijski rizik.

Stopa razrješenja od više od 95 posto u Njemačkoj pokazuje da vlasti aktivno poduzimaju mjere protiv ukradene robe. Međutim, unatoč tim naporima, većina slučajeva ostaje neprijavljena jer mnoga kaznena djela ostaju neprijavljena i ne procesuiraju se.

Nedavni događaji u Kirchdorfu aktualni su primjer dalekosežnih posljedica primanja ukradene imovine i pravnih izazova povezanih s tim. Ostaje za vidjeti kako će završiti istraga oko minibagera i kakve će pravne posljedice snositi dotični.

Za stanovnike i policiju, pitanje primanja ukradene imovine ostaje važno pitanje koje zahtijeva pojašnjenje i ima trajan utjecaj na povjerenje u lokalnu sigurnost.