Proslava zastave 17. lipnja: Sjećanje na ustanak u DDR-u!

Proslava zastave 17. lipnja: Sjećanje na ustanak u DDR-u!

Dana 17. lipnja 2025. zastave će se ponovno izvjesiti diljem Njemačke, u znak komemoracije i sjećanja na narodni ustanak u DDR-u 1953. Ovog su utorka svi uredi saveznih vlasti, kao i korporacije i institucije javnog prava pozvani da istaknu zastave. Ovo se događa na inicijativu Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, koje želi naglasiti važnost ovih događaja za povijest Njemačke. Ustanak, koji je podržalo preko milijun ljudi, bio je prosvjed protiv državne samovolje i ugnjetavanja stanovništva koji su dugo karakterizirali DDR. Događaji su brutalno završili kada su sovjetska vojska i narodna policija nasilno ugušile ustanak. Najmanje 55 ljudi izgubilo je živote, a oko 1600 ih je uhićeno, a mnogi od njih dobili su dugogodišnje zatvorske kazne.

Kao švapski objavljeno je da je 17. lipnja 1953. bio prvi veliki narodni ustanak u sferi utjecaja Sovjetskog Saveza. To je bilo potaknuto teškim ekonomskim problemima u DDR-u, koji su opterećivali svakodnevni život ljudi. Plaćanje odštete Sovjetskom Savezu i prijelaz na socijalistički gospodarski sustav doveli su do nacionalizacija, koje su građanima davale sve manje slobode, a još više ograničenja.

Prosvjedi i njihovi uzroci

Prosvjedi su prvotno započeli kao radnički štrajk i brzo su se razvili u masovne prosvjede diljem zemlje bpb.de može se razumjeti. Nezadovoljstvo se proširilo kada je Partija socijalističkog jedinstva (SED) 28. svibnja 1953. odlučila povećati standard rada za 10 posto. Ta je odluka izazvala veliku frustraciju među radnicima i dovela do opsežnog industrijskog spora. Unatoč povlačenju ovog povećanja standarda 16. lipnja, sljedeći dan su izbili masovni prosvjedi u Istočnom Berlinu, Halleu, Leipzigu i drugim gradovima.

Ono što je dodatno zapalilo je činjenica da prosvjednici nisu tražili samo ekonomski napredak, već i političke slobode i ostavku vlade. Tražili su slobodne izbore i demokratsko uređenje života, umjesto represivnih mjera koje je SED provodio za vrijeme svoje vlasti. Wikipedia opisuje da su se demonstracije održale u više od 700 gradova i da su sudionici činili veliki društveni pokret. Ovo raznoliko sudjelovanje obuhvatilo je sve slojeve stanovništva, uključili su se čak i mladi.

Brutalno slamanje i posljedice

No, ustanak je brutalno ugušen. Popodne 17. lipnja intervenirale su sovjetske trupe i proglasile izvanredno stanje. U samo nekoliko sati prvobitni zamah demonstracija je slomljen, a SED je ustanak prikazao kao “fašistički puč”. Izvještaji o žrtvama su šokantni: ubijeno je najmanje 55 ljudi, brojni su ranjeni i uhićeni. Sljedećih mjeseci došlo je do daljnje represije i pojačane militarizacije države.

Značaj 17. lipnja nije prošao nezapaženo, a već 1954. taj se dan u Zapadnoj Njemačkoj slavio kao “Dan njemačkog jedinstva”. Ovaj praznik postojao je do ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, ali je nakon toga nestao u korist 3. listopada. Ipak, 17. lipnja ostaje nacionalni dan sjećanja na koji se prisjećamo okolnosti i hrabrosti koju su mnogi ljudi pokazali u borbi za svoja prava i slobode.

Svi ovi događaji važna su poglavlja njemačke povijesti koja nas podsjećaju koliko su sloboda i demokracija vrijedne i koliko brzo mogu doći u opasnost. Prisjetimo se koje nas lekcije iz prošlosti mogu pratiti i danas.