Marburški mostovi: Pristupačnost ostaje veliki neriješen problem!
Marburg raspravlja o pristupačnosti pješačkih mostova. Usredotočite se na mjere i planirane projekte za bolju dostupnost.

Marburški mostovi: Pristupačnost ostaje veliki neriješen problem!
U Marburgu se sve vrti oko pristupačnosti. Nedavno je SPD-ov političar Asmah El-Shabassy postavio zanimljivo pitanje voditelju odjela za graditeljstvo, dr. Michaelu Kopatzu iz Climate List-a: Što je s pristupačnošću naših pješačkih mostova? Pogled na pet najpoznatijih mostova u gradu pokazuje da stvarnost baš i ne odgovara zahtjevima.
Pet mostova - Rainbow Bridge na Richtsbergu, Hildegard-Hamm-Brücher-Steg kod Südbahnhofa, Schulepark-Steg, Adolf-Reichwein-Steg nedaleko od Aquamara i Luis-Adorf-Steg - ne ispunjavaju uvjete za najveći nagib od 6%. Ova tema pogađa mnoge ljude u Marburgu jer, kako doznajemo od Jurija Asthina, s dječjim kolicima nema većih problema, ali ograničenja postoje na mostu Südbahnhof.
Svakodnevne priče pogođenih
Heidi Beredes, koja se oslanja na hodalicu, opisuje svoje izazove na Hildegard-Hamm-Brücher-Stegu. "Uspon je jednostavno prestrm", objašnjava ona. Ole Brötschmann, koji je u invalidskim kolicima, također izbjegava ovaj most jer otežava pristup pruzi. To pokazuje da pristupačnost nije samo poštapalica, već utječe na svakodnevne živote bezbrojnih ljudi.
Kako Marburg pristupa poboljšanju situacije? U razgovoru s dr. Kopatzu je postalo poznato da su preliminarni planovi za zamjenu Hildegard-Hamm-Brüche-Sega već bili pokrenuti. Izvedba je planirana početkom 2026. Za ostale mostove trenutno nisu planirane veće mjere. Zanimljivo je da će Adolf-Reichwein-Steg biti otvoren za biciklistički promet u listopadu 2025. jer njegova visina ograde ne zadovoljava uvjete za pješake.
Daljnji razvoj događaja
Dugin most potpada pod Koncept integriranog razvoja zajednice, što budi nadu za buduća poboljšanja. Luis-Adorf-Steg je pod odgovornošću Hessen Mobila, što otežava komunikaciju o njegovom stanju.
Ali kakvo je općenito stanje pristupačnosti u Njemačkoj? Nedavna studija pokazuje da u dva od tri slučaja osobe s invaliditetom nisu uključene u procese planiranja. To se događa unatoč činjenici da dva od pet velikih gradova pokušavaju poduzeti ciljane mjere za promicanje pristupačnosti. Autor studije Albrecht Rohrmann upozorava da u većini gradova s više od 50.000 stanovnika nema dovoljno ozbiljnih napora.
Rezultati ove studije su alarmantni. Samo 252 od 619 većih gradova i okruga u Njemačkoj imaju sustavne aktivnosti planiranja za provedbu Konvencije UN-a o osobama s invaliditetom, koja je na snazi godinama. Više od 60% općina ne uključuje one pogođene u svoje planiranje. Kako napominje Leander Palleit iz Njemačkog instituta za ljudska prava, pristupačnost je zakonska obveza.
Bilo u kinu, kazalištu ili na koncertu – izazovi za osobe s invaliditetom i dalje su veliki. Stoga je važno da grad Marburg i druge zajednice u zemlji konačno poduzmu nešto i stvore održiva rješenja. Prijedlozi za poboljšanje već su izneseni državnom ministru kulture, no ostaje za vidjeti kako će riječi postati djela.
Pristupačnost je izazov koji utječe na sve nas. Hitno se moraju pokrenuti daljnje mjere kako bi se konačno nešto pomaknulo u Marburgu i šire.