Kvaliteta zraka u Lüneburgu: Razine fine prašine u rasponu alarma!

Kvaliteta zraka u Lüneburgu: Razine fine prašine u rasponu alarma!

Loša kvaliteta zraka problem je koji pogađa sve nas. To je posebno vidljivo u trenutnom mjerenju zraka u Lüneburgu, koje je obavljeno 1. srpnja 2025. Na mjernoj postaji na Zeppelinstrasse zabilježene su sitne čestice prašine (PM10), koje su određene po kubnom metru zraka. Granična vrijednost za PM10 je 50 mikrograma po kubnom metru, a može se prekoračiti do 35 puta godišnje. Landeszeitung prijavljen.

Ali kakva je ukupna kvaliteta zraka? To se ne mjeri samo finom prašinom, već i dušikovim dioksidom i ozonom. Granice su jasno definirane:

• Sehr schlecht: Stickstoffdioxid > 200 μg/m³, Feinstaub > 100 μg/m³, Ozon > 240 μg/m³
• Schlecht: Stickstoffdioxid 101-200 μg/m³, Feinstaub 51-100 μg/m³, Ozon 181-240 μg/m³
• Mäßig: Stickstoffdioxid 41-100 μg/m³, Feinstaub 35-50 μg/m³, Ozon 121-180 μg/m³
• Gut: Keine gesundheitlich nachteiligen Wirkungen zu erwarten
• Sehr gut: Beste Voraussetzungen für Aktivitäten im Freien

Posebno je alarmantan podatak da se u Europskoj uniji svake godine bilježi 240.000 preuranjenih smrti zbog čestica. Ako je kvaliteta zraka loša, osjetljive osobe trebaju izbjegavati fizički napor na otvorenom. Ove preporuke također dolaze od stručnjaka koji podržavaju nove smjernice WHO-a za kvalitetu zraka. Oni se temelje na zdravstvenim učincima zagađivača i imaju za cilj pomoći stanovništvu da zaštiti svoje zdravlje, kako objašnjava Savezna agencija za okoliš.

Uloga WHO-a i prilagodbe ograničenja

Godine 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postrožila je smjernice za kvalitetu zraka. Godišnje prosječne vrijednosti manje od 5 µg/m³ preporučuju se za finu prašinu (PM2.5), manje od 10 µg/m³ za dušikov dioksid i manje od 60 µg/m³ za ozon u prosjeku od 8 sati. To je jasan signal koji se mora prepoznati iu Njemačkoj. Zapravo, smjernice WHO-a za PM2,5 i NO2 premašene su u Njemačkoj 2022. godine, što govori ne samo o kvaliteti zraka, već i o zdravstvenim rizicima od respiratornih bolesti i drugih zdravstvenih problema, kao što PMC bilježi.

Trenutne preporuke WHO-a također bi mogle dovesti do društvenih i političkih promjena u mobilnosti, proizvodnji energije i urbanom planiranju. Poboljšana kvaliteta zraka mogla bi donijeti ne samo zdravstvene koristi, već i gospodarske koristi do 38 milijardi eura godišnje.

S obzirom na sve ove podatke, pitanje je kako mi kao društvo odgovaramo na ovaj izazov. Ažuriranje smjernica za kvalitetu zraka korak je u pravom smjeru, ali također zahtijeva aktivan doprinos svakog pojedinca i zajednice. Samo zajedno možemo poboljšati kvalitetu zraka i time zaštititi svoje zdravlje.