Slobodno obranjen Izrael: Borba protiv iranskog terorističkog režima

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Kancelar Frei brani izraelske napade na Iran u pozadini prijetnji nuklearnim oružjem i rasprava o međunarodnom pravu.

Kanzleramtschef Frei verteidigt Israels Angriffe auf den Iran vor dem Hintergrund von Atomwaffenbedrohungen und völkerrechtlicher Debatte.
Kancelar Frei brani izraelske napade na Iran u pozadini prijetnji nuklearnim oružjem i rasprava o međunarodnom pravu.

Slobodno obranjen Izrael: Borba protiv iranskog terorističkog režima

Napetosti između Izraela i Irana trenutno poprimaju dramatičan zaokret. Kancelar Thorsten Frei brani potporu savezne vlade izraelskim napadima na Iran. Po njegovom mišljenju, u interesu je cijelog svijeta da režim iranskih mula nema nuklearno oružje. U govoru na marginama summita G7, naglasio je da iranski raketni program također predstavlja prijetnju Europi i sugerirao da je Izrael djelovao iz ozbiljnih razloga.

Frei je rekao da je vrijeme da se zaustave opasne ambicije Irana, pogotovo jer su napadi opravdani s ciljem osiguranja opstanka Izraela. “Cilj Irana je uništenje Izraela”, rekao je Frei, koji je također istaknuo odgovornost Njemačke da podrži Izrael u trenutnoj situaciji. U prvih pet tjedana nove savezne vlade Izraelu je odobren izvoz oružja vrijedan gotovo četiri milijuna eura. Time je Njemačka znatno iza 28 milijuna eura odobrenih u prvom kvartalu 2025. pod crveno-zelenom manjinskom vladom.

Samoobrana ili kršenje međunarodnog prava?

Izrael svoje vojne akcije opisuje kao preventivne napade protiv neposredne opasnosti. Dana 13. lipnja 2025. izraelske zračne snage bombardirale su strateške mete u Iranu, ubivši nekoliko viših vojnih zapovjednika i nuklearnih znanstvenika. Izraelski ministar obrane Israel Katz govorio je o "preventivnom napadu", dok je predsjednik Izchak Herzog rekao da su napadi izvedeni kako bi se neutralizirala "neposredna i egzistencijalna prijetnja". Iran je odmah odgovorio raketnim napadima na izraelske gradove, pravdajući ih samoobranom u pozadini mogućeg napada na njegova nuklearna postrojenja.

U međunarodnom pravu, zabrana sile primjenjuje se prema Povelji UN-a, koja zabranjuje napade između država članica UN-a. Međutim, Izrael se poziva na pravo na samoobranu prema članku 51. Povelje UN-a, koji se primjenjuje u slučaju prijetnje napadom. Kritičari se žale da je prijetnja koju predstavlja iranski nuklearni program previše apstraktna da bi Izrael mogao opravdati napad. Iran trenutačno ima uran obogaćen na 60 posto, ali još nije dosegao razinu od 90 posto potrebnu za nuklearno oružje.

Uloga međunarodne zajednice

Njemačka savezna vlada, posebice CDU, jasno je stala na stranu Izraela. Norbert Röttgen, vodeći stručnjak za vanjsku politiku u svojoj stranci, istaknuo je opasnosti potencijalnog iranskog nuklearnog programa za sigurnost Izraela i cijele regije. Istovremeno, čuju se i glasovi koji ukazuju na problem napada s obzirom na međunarodno humanitarno pravo. Ciljano ubijanje iranskih nuklearnih znanstvenika posebno je glavobolja za mnoge međunarodne odvjetnike. Prema pravilima međunarodnog humanitarnog prava, države napadači moraju zaštititi civile, a legitimne ratne mete su samo borci.

Trenutni razvoj događaja jasno pokazuje koliko je napeta situacija na Bliskom istoku. Izrael nastavlja svoje napade, čak i usprkos međunarodnim kritikama. Iran se, pak, ne smiruje i već je zaprijetio protunapadima. To znači da je situacija u regiji i dalje izuzetno napeta.

Pitanje što se smatra nužnom i opravdanom vojnom akcijom, a što se može smatrati napadom kojim se krši međunarodno pravo, ostaje otvoreno i uvelike će utjecati na međunarodne odnose i politiku u nadolazećim mjesecima.

Za više osnovnih informacija o ovoj složenoj temi možete pročitati članke o Val usana, dnevne vijesti i ZDF pročitaj gore.