Psiholozi upozoravaju: Društvene mreže čine mlade mentalno bolesnima!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U rajnskoj četvrti Neuss stručnjaci upozoravaju na rizike neodgovornog korištenja društvenih medija za mentalno zdravlje mladih.

Im Rhein-Kreis Neuss warnen Experten vor den Risiken unverantwortlicher Nutzung sozialer Medien für die mentale Gesundheit von Jugendlichen.
U rajnskoj četvrti Neuss stručnjaci upozoravaju na rizike neodgovornog korištenja društvenih medija za mentalno zdravlje mladih.

Psiholozi upozoravaju: Društvene mreže čine mlade mentalno bolesnima!

Društveni mediji postali su sastavni dio svakodnevnog života mnogih mladih ljudi. Platforme kao što su TikTok, Instagram, WhatsApp i YouTube prisutne su posvuda i pozivaju na interakciju. Ali kao i dr. Claudia Neumann, viša liječnica u dječjoj i adolescentnoj psihijatrijskoj klinici u bolnici Alexius/Josef u Neussu, objašnjava da neregulirana upotreba ovih digitalnih ponuda također predstavlja rizik. Osobito su mladi u opasnosti od stalnih podražaja i digitalne razmjene.

Središnji problem je što se stvarni susreti sve više zamjenjuju digitalnim kontaktima. Ova stalna online prisutnost može staviti mozak pod stalni stres. Posljedice za psihičko blagostanje često su poremećaji spavanja, poteškoće s uspavljivanjem i osjećaj stalne dostupnosti. Studije pokazuju da 11% tinejdžera pokazuje znakove problematičnog ponašanja kada koriste društvene mreže. Posebno su pogođene djevojčice u dobi od 12 do 16 godina, koje ne samo da ranije počinju koristiti ove platforme, već i provode više vremena na njima i više se uspoređuju s idealiziranim slikama tijela, što može dovesti do iskrivljene slike o sebi.

Medijska kompetencija kao ključ

Kako bi se suprotstavili tim izazovima, stručnjaci preporučuju poučavanje medijskih vještina u ranoj fazi. Relevantnost roditeljskog doma često se gubi, no roditelji bi posebno trebali biti svjesni pozitivnih i negativnih aspekata korištenja društvenih mreža. U mirnim razgovorima treba uspostaviti jasna pravila za korištenje medija. Studije pokazuju da devet od deset mladih ljudi kaže da previše vremena provode na društvenim mrežama. Holističko razmišljanje roditelja o vlastitom ponašanju pri korištenju moglo bi ovdje imati učinak podrške.

Psiholog Till Kornisch naglašava da iako posljedice ovih problema nisu mentalne bolesti, one mogu povećati rizik od toga. Potreba za socijalnom interakcijom, koja je posebno izražena kod 15-godišnjakinja (44% je stalno u kontaktu s prijateljima na internetu), ističe hitnost poduzimanja odgovarajućih mjera.

Znanstvena saznanja i potreba za djelovanjem

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u raznim izvješćima ističe potrebu za medijskom pismenošću i preventivnim mjerama. Dr. Hans Henri P. Kluge iz WHO-a upozorava na moguće posljedice problematičnog ponašanja u digitalnom prostoru, koje se mogu manifestirati slabijim psihičkim blagostanjem i većom konzumacijom supstanci. Otvoreni dijalog o digitalnoj dobrobiti treba poticati iu obiteljima iu školama.

Potrebne su, dakle, ruke roditelja i društva! Intervencije bi trebale biti primjerene dobi i spolu. Zajedno možemo učiniti digitalni prostor sigurnijim i zdravijim, osnažujući mlade ljude da donose informirane odluke o svojim online aktivnostima.

Općenito, to pokazuje da društveni mediji ne samo da stvaraju veze u našem digitalnom svijetu, već donose i izazove. Kombinacija obrazovanja, prevencije i aktivne razmjene može pomoći u prevladavanju nadolazećih poteškoća i promicanju dobrobiti mladih. S obzirom na sve veći utjecaj društvenih medija, važnije je nego ikad raditi zajedno na rješenjima.