Prenamjena crkava u četvrti Soest: tradicija susreće nove ideje!

Prenamjena crkava u četvrti Soest: tradicija susreće nove ideje!

Crkveni krajolik u okrugu Soest doživio je duboku promjenu posljednjih godina. Pad broja članova i manje posjećenosti crkve tjeraju mnoge protestantske i katoličke zajednice da traže nove namjene za svoje crkvene zgrade. Ovo izvješće Hellweg radio.

U Lippstadtu su zajednice već djelovale proaktivno: tri protestantske crkve i društveni centar dekoncentrisani su kako bi se uzele u obzir društvene promjene. Sveobuhvatni cilj ovih dezoniranja je ojačati preostale crkvene lokacije i pronaći razumnu namjenu. Posebno uspješan primjer nalazimo u Bad Sassendorfu, gdje je nekadašnja crkva pretvorena u stambenu zgradu. U Lipperbruchu, crkva Christopherus koja je dugo služila sada pripada grčkoj pravoslavnoj zajednici i nastavlja se koristiti u vjerske svrhe.

Novi izazovi i otpori

Drugi primjer je katolička crkva svetog Norberta u Werlu, koja će se preurediti u vrtić kako bi se riješio nedostatak prostora u vrtićima. Ali ova prenamjena sa sobom nosi otpor: pokrenuta je online peticija za zaustavljanje dezoniranja. Ovaj otpor naglašava emocionalnu vezanost koju mnogi župljani imaju za svoje crkve i sukobe koje takve odluke nose sa sobom.

Izazovi s kojima se suočavaju mnoge zajednice nisu samo lokalni fenomen. Brojke pokazuju da je više od 40.000 crkava u Njemačkoj u opasnosti da ostanu bez roditelja. Studija EKD-a pokazuje da je od 2022. godine manje od polovice njemačkih građana članovi neke od velikih kršćanskih crkava. Glasno Deutschlandfunk kultura Samo 13 posto stanovništva smatra se religioznim. Sve više i više crkava moglo bi biti napušteno u nadolazećim desetljećima, a prema najnovijim projekcijama do 20 posto crkava možda se više neće koristiti kao bogoslužni prostori u sljedećem desetljeću.

Pitanje upotrebe i identiteta

Naravno, prenamjena crkava nije novo pitanje. Promjene namjene potaknute procesima sekularizacije događaju se od srednjeg vijeka. Povijesno gledano, takve su se transformacije događale, primjerice tijekom reformacije ili Reichsdeputationshaupttritt. Uzroci ovih pretvorbi trenutno su očiti: ekonomski, ekološki i političko-socijalni razlozi često su odlučujući. The Federalna agencija za građansko obrazovanje ukazuje na potrebu rasprave o budućem korištenju ovih objekata kao kulturnih i vjerskih objekata.

Crkveni prostori nisu samo liturgijska mjesta; imaju i posebnu vrijednost za društvo. Oni su rezonantni prostori i doprinose identitetu zajednice i okolnog područja. Očuvanje i pretvaranje crkava u društvena ili kulturna sastajališta stoga bi moglo postati zadatak društva u cjelini. Već postoje projekti koji crkve koriste na različite načine, primjerice za mjere zaštite okoliša ili kao mjesta događanja. Neke općine koje su već pronašle inovativne modele korištenja imaju dobar smisao za to.

Razvoj crkvenog krajolika odražava kako se dinamično pripadanje i mjesta zajednice mijenjaju u našem društvu. Pogled u budućnost pokazuje da je i dalje uzbudljivo vidjeti kako će zajednice odgovoriti na te izazove i koje se nove prilike za interakciju između crkve i društva mogu pojaviti.