Skrb u tranziciji: Župe predaju odgovornost za staračke domove!

Skrb u tranziciji: Župe predaju odgovornost za staračke domove!

Krajolik domova za starije i nemoćne osobe u biskupiji Münster trenutno prolazi kroz duboke promjene. Sve više župa odustaje od pokroviteljstva nad ovim važnim ustanovama i prepušta ih većim sponzorima. Ovo ne samo da predstavlja značajnu promjenu u vlasništvu, već odražava i izazove s kojima se suočava zdravstveni sustav Crkva-i-život prijavio.

Središnji problem koji leži u pozadini svih ovih promjena je akutni nedostatak kvalificiranih radnika u sestrinstvu. Prema sadašnjim informacijama, malo je nade za poboljšanje. Godišnje povećanje broja ljudi kojima je potrebna njega u Njemačkoj osigurava da potražnja za uslugama skrbi i dalje raste. Procjenjuje se da će broj ljudi kojima je potrebna skrb porasti na oko šest milijuna do 2040. godine, što će dodatno pogoršati situaciju i za ustanove i za zaposlenike Deutschlandfunk.

Sve veći zahtjevi prema ustanovama za njegu

Kao rezultat promjena, posebno zbog Zakona o stanovanju i sudjelovanju Sjeverne Rajne-Vestfalije iz 2014., mnogi domovi za starije osobe moraju biti opsežno renovirani. Župe koje su prije bile odgovorne za karitativne ustanove često više ne mogu zadovoljiti ove povećane zahtjeve. Umjesto toga, mnogi se odluče predati vlasništvo većim institucijama koje imaju potrebne resurse. Ovo nije samo financijski već i organizacijski problem koji pogađa mnoge zajednice.

Brojke Savezne agencije za zapošljavanje pokazuju da je gerijatrijska njega u Njemačkoj pogođena nedostatkom osoblja. U 2024. zabilježen je manjak više od 191 000 medicinskog osoblja, što predstavlja golem izazov za sve uključene. U gerijatrijskoj skrbi već ima 115.000 slobodnih radnih mjesta, a Njemačko vijeće za njegu procjenjuje da će do 2034. nedostajati oko 500.000 medicinskog osoblja Statistika agencija za zapošljavanje pokazuje.

Budući izgledi za gerijatrijsku skrb

Pa što se dalje događa? Stručnjaci pozivaju na dalekosežne reforme kako bi se osigurala kvaliteta skrbi i suzbio nedostatak osoblja. Jedan od prijedloga bio bi bolja obuka i plaća za medicinsko osoblje kao i fleksibilniji modeli radnog vremena. Inovativni koncepti kao što je nizozemski model skrbi “Buurtzorg”, koji se oslanja na samoorganizaciju, također bi mogli biti ključ za učinkovitiju skrb.

Druga ideja je uvesti doplatak za njegu srodnika koji njeguju - to bi moglo olakšati teret koji nose mnoge obitelji. Tehnološka rješenja, poput pametnih aplikacija za podršku skrbi ili društvenih robota koji su namijenjeni promicanju komunikacije s onima kojima je potrebna skrb, također postaju sve popularnija. Društveni robot "Willi" iz Berlina, financiran privatnim donacijama, pokazuje koliko novi pristupi mogu postati važni kada tradicionalne strukture više nisu dovoljne.

Jedno je sigurno: planovi su, da budemo iskreni, izazov, ali i uzbudljiva prilika da se gerijatrijska skrb u Njemačkoj učini održivom. Ostaje se nadati da će nadolazeće reforme i mjere dovesti do značajnog poboljšanja situacije.