Nemoć Europe na Bliskom istoku: Trumpu nedostaje jasna poruka!

Nemoć Europe na Bliskom istoku: Trumpu nedostaje jasna poruka!

Sukob na Bliskom istoku i dalje je središnje pitanje međunarodnih odnosa, posebice za Europu, koja u ovoj teškoj situaciji teško dobiva na utjecaju. U petak je američki predsjednik Donald Trump dao oštre komentare o nedavnim ženevskim pregovorima između europskih ministara vanjskih poslova i njihovih iranskih kolega, za koje je rekao da "nisu ništa postigli". Trump jasno daje do znanja da Iran ne želi komunicirati s Europom, već samo sa SAD-om. Dok su pripreme za moguće američke zračne napade na iranska nuklearna postrojenja uveliko u tijeku, diplomatska uloga Europe u tom pitanju ponovno je dovedena u pitanje. Prema Janu Techauu iz Euroazijske grupe, Europa nema gotovo nikakve važnosti u bliskoistočnoj diplomaciji i Izrael i SAD je ne konzultiraju.

Situacija je tim kompliciranija jer se EU u prošlosti pokušavala pozicionirati kao posrednik u nuklearnom sukobu s Iranom. Ti su napori započeli Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom (JCPOA), ali nakon izlaska SAD-a 2018. i propalog mehanizma plaćanja INSTEX, Europa je značajno izgubila utjecaj. Nedavni razvoj događaja, uključujući rat koji je započeo 13. lipnja 2025., također jasno pokazuje da Europa nije ni pokretačka snaga ni posrednik u trenutnoj krizi.

Razlike unutar EU

Ministri vanjskih poslova EU pod pritiskom su da pokrenu brze pregovore s obzirom na eskalaciju u Iranu. Međutim, unutar Unije postoje značajne razlike. Zemlje poput Poljske i Mađarske su proizraelske, dok su druge, poput Irske i Španjolske, kritične prema izraelskoj vladi. Jedinstvena vanjska politika koja uvažava različita stajališta država članica trenutno nije na vidiku. Šefica diplomatije EU-a Kaja Kallas naglašava potrebu za diplomacijom u rješavanju iranskog nuklearnog programa, dok analitičari poput Techaua ukazuju na prošla pogrešna tumačenja EU-a koja su dovela do pogrešne procjene prijetnje koju predstavlja Iran naoružan nuklearnim oružjem.

Ekonomske posljedice mogle bi biti značajne. Kao potencijalno opterećenje za europsko gospodarstvo navode se više cijene nafte i moguće blokade u strateški važnom Hormuškom tjesnacu. Unatoč tim izazovima, EU bi mogla pokušati ponovno zauzeti mjesto u regionalnom dijalogu s Iranom i njegovim arapskim susjedima putem gospodarskih poticaja i diplomatske potpore za ublažavanje napetosti.

Aspekti ljudskih prava

Kako situacija napreduje, stanje ljudskih prava u Iranu postaje još jedna kritična točka. EU se u više navrata izjasnio protiv nasilnog gušenja prosvjeda u Iranu, osobito nakon smrti Mahse Aminija u rujnu 2022. Unatoč izazovima, visoka predstavnica EU-a ostaje predana napretku nuklearnog sporazuma kako bi se spriječilo širenje nuklearnog oružja. EEAS koordinira odnose s Iranom, čak i ako EU trenutno nema svoje izaslanstvo u zemlji.

Kako se nastavljaju rasprave o diplomatskim rješenjima, utjecaj američke vanjske politike na europsku strategiju postaje sve jasniji. U ovom području napetosti, Ursula von der Leyen poziva na poštivanje međunarodnog prava i diplomatsko rješenje sukoba. Čak i ako ministri vanjskih poslova EU dogovorno raspravljaju o situaciji, zajednička linija često ne uspije zbog domaćih političkih okolnosti i različitih interesa država članica. Sljedeći koraci EU-a tek će se vidjeti jer se pritisak trenutačnih kretanja u sigurnosnoj politici povećava.