Bogatstvo i nepravda: AfD raste kroz društvene probleme

Bogatstvo i nepravda: AfD raste kroz društvene probleme

Što motivira birače u Njemačkoj? Nedavna međunarodna studija pokazuje da percepcija bogatstva ima značajan utjecaj na biračko ponašanje. Ljudi koji su ekonomski lošijeg položaja od svojih roditelja skloni su glasati za desničarske populističke stranke. To je potvrdilo više od 89.000 ljudi u opsežnom istraživanju. Od svog osnutka prije dvanaest godina, AfD (Alternativa za Njemačku) se razvio u najjaču oporbenu stranku i, prema anketama, trenutno je često na drugom ili čak prvom mjestu iza Unije (CDU/CSU) po naklonosti birača, prenosi Južnonjemačke novine.

Pažljiv pogled na politički krajolik Njemačke pokazuje da je uspon AfD-a usko povezan s osjećajem nejednakosti i nepravde. Prema analizi opisanoj u studiji temeljenoj na anketi, potrebno je poduzeti mjere socijalne politike kako bi se birači ovih stranaka ponovno pridobili. “Ako se želite boriti protiv AfD-a, morate voditi socijalnu politiku”, hitan je apel jednog stručnjaka. Rezultati istraživanja s početka 2024. sugeriraju da gotovo 90% glasača AfD-a smatra da je bogatstvo u Njemačkoj nepravedno raspodijeljeno, kao što Gospodarska služba prijavio.

Društvena podjela

Socijalne razlike ne doživljavaju kao nepravedne samo glasači AfD-a. Nejednakost je pitanje koje zabrinjava i mnoge druge političke pristaše. Zeleni su posebno zabrinuti zbog nejednake raspodjele bogatstva. Osobno istraživanje IW-a iz svibnja 2024. pokazuje da je 47% pristaša AfD-a vrlo zabrinuto zbog socijalne nejednakosti. Njihovi stavovi o imigraciji i gospodarskom razvoju značajno su negativni u usporedbi s općom populacijom.

Percepcija društvene nepravde posebno je porasla tijekom i nakon pandemije korone. Ginijev koeficijent, koji mjeri dohodovnu nejednakost, ostao je stabilan na 0,30 između 2020. i 2023. Unatoč toj stabilnosti, imovinska nejednakost ostaje iznimno visoka i, prema Europskoj središnjoj banci, ima najvišu stopu među zemljama EU-a. Ipak, istraživači su otkrili da ne postoji izravna veza između imovinske nejednakosti i izbornog uspjeha radikalnih desničarskih stranaka.

Desničarski populizam i ekonomska nesigurnost

Veza između društvene nejednakosti i uspona desnih radikalnih stranaka dobro je dokumentirana. Prema empirijskoj studiji koja se temelji na podacima s 291 parlamentarnih izbora u 20 industrijaliziranih zemalja, udio glasova radikalnih stranaka više se nego udvostručio od 1990-ih. Argument glasi da rastuću nejednakost često treba promatrati kao rezultat političkih odluka, a ne kao sustavni problem. "Redistribucija i uključiva politika mogli bi smanjiti političku polarizaciju", slažu se istraživači Zaklada Boeckler prijavio.

Zabrinjavajući razvoj događaja da ljudi u Njemačkoj sve više zastupaju desno radikalne stavove mogao bi ugroziti ne samo političku kulturu, već i društvenu koheziju. Ako se strahovi birača ne shvate ozbiljno, to bi moglo imati dugoročne posljedice za demokraciju u Njemačkoj.