Prijeti li proširenje A1? Ministar gospodarstva bori se protiv tužbi za zaštitu okoliša!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Rheinland-Falačka: Ministar gospodarstva Schmitt poziva na ukidanje zakona o kolektivnim akcijama kako bi se ubrzali građevinski projekti.

Rheinland-Pfalz: Wirtschaftsministerin Schmitt fordert eine Abschaffung des Verbandsklagerechts zur Beschleunigung von Bauprojekten.
Rheinland-Falačka: Ministar gospodarstva Schmitt poziva na ukidanje zakona o kolektivnim akcijama kako bi se ubrzali građevinski projekti.

Prijeti li proširenje A1? Ministar gospodarstva bori se protiv tužbi za zaštitu okoliša!

Stvari u Eifelu ključaju: ministrica gospodarstva Rhineland-Pfalz Daniela Schmitt (FDP) iznijela je mogućnost ukidanja zakona o kolektivnoj akciji kako bi se poguralo s hitno potrebnim građevinskim projektima. Fokus je posebno na zatvaranju praznine na A1 između Kelberga i Blankenheima, što je traženo godinama, zatvarajući 25 kilometara dugu prazninu i smatra se važnim europskim infrastrukturnim projektom. Schmitt tvrdi da trenutne mogućnosti za parnice od strane ekoloških skupina značajno usporavaju planiranje i izvođenje takvih projekata i stvaraju nesigurnost. Ovu tvrdnju podupire Klaus Rohletter, predsjednik građevinske industrije Rhineland-Palatinate, koji trenutnu situaciju opisuje kao "ideologiju manjine" koja nameće pravila većini.

Krajem 2025. Savezni upravni sud odbacio je tužbu Federacije za zaštitu okoliša i prirode (BUND) protiv zatvaranja praznine A1. Sud je potvrdio zakonitost urbanističke suglasnosti i utvrdio da su pravilno provedene iznimke zaštite vrste za tri ugrožene vrste ptica. U tom kontekstu, potreba zaštite građevinskih projekata od ekoloških tužbi postaje osobito jasna. Sud je također naveo da uklanjanje jaza nije samo nacionalni, već i europski interes.

Planirane promjene i njihove posljedice

Aktualna nastojanja velike koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a da se ekološkim udrugama ograniči pravo na tužbu trebala bi rezultirati nacrtom zakona najkasnije do 28. veljače 2026. godine. Cilj ovih mjera je jasan: brza realizacija infrastrukturnih projekata. Između ostalog, planira se ukinuti suspenzivni učinak tužbe i dopustiti prigovor samo onih sudionika koji su već bili uključeni u upravni postupak. Prema riječima čelnika CSU-a Markusa Södera, nevladine organizacije više ne mogu blokirati buduće postupke u kojima nisu sudjelovale.

Dok političari signaliziraju napredak u ubrzanju građevinskih projekata, ekolozi oštro kritiziraju takav razvoj događaja. Cosima Lindemann iz udruge za zaštitu prirode NABU naglašava da je svaka druga tužba ekoloških udruga dosad bila uspješna. To pokazuje da pravni pregled projekata igra važnu ulogu, posebno u sektoru zaštite okoliša. Zeleni također upozoravaju da pravna država ne smije trpjeti nauštrb očuvanja prirode.

Dvosjekli mač

Planirane promjene otvaraju i međunarodna pitanja. Njemačka je stranka Aarhuške konvencije od 1998. godine, koja jamči pristup pravdi u pitanjima zaštite okoliša. Kritičari strahuju da je ograničavanje prava na tužbu u suprotnosti s tim obvezama i da se posebno stavlja u nepovoljan položaj manje ekološke udruge koje nemaju potrebne resurse za sudjelovanje u svim postupcima. Roda Verheyen iz Deutsche Umwelthilfe ističe bit tužbi ekoloških udruga za zaštitu okoliša i poziva na oprez.

Neizvjesno je stoje li rame uz rame pristaše ili kritičari. Međutim, ono što je jasno jest da se mora pronaći ravnoteža između ubrzanja građevinskih projekata i zaštite interesa okoliša. Jedino tako možemo djelovati održivo, a da ne ugrozimo prava građana i zaštitu okoliša. Rasprava o pravu na tužbu vjerojatno će nas još neko vrijeme pratiti.