Prijeti klimatska kriza: Planetarna zdrava dijeta kao novi odgovor!

Prijeti klimatska kriza: Planetarna zdrava dijeta kao novi odgovor!

Trenutna proizvodnja hrane uvelike pridonosi klimatskoj krizi: čini oko 30% globalnih emisija stakleničkih plinova, navodi se u novom izvješću Komisije EAT-Lancet. Čak i uz energetsku tranziciju velikih razmjera, postat će jasno da prehrambeni sustavi teško mogu ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva. Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, naglašava hitnost transformacije prehrambenih sustava za siguran klimatski sustav. Dobar korak u tom smjeru mogao bi biti ovo Planetarna zdrava dijeta koja bi, ako se široko usvoji, mogla spriječiti oko 15 milijuna preuranjenih smrti diljem svijeta svake godine.

Što ova dijeta uključuje? Planetarna zdrava dijeta oslanja se na bogat izbor namirnica: puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki, uz umjerenu konzumaciju životinjskih proizvoda, dok bi konzumaciju crvenog mesa trebalo ograničiti na porciju od 4 unce tjedno. To je u skladu s preporukama Komisije EAT-Lancet, koja poziva na 53% smanjenje stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede, a koje uglavnom ispuštaju preživači. Prilagođavanje prehrane može smanjiti emisije stakleničkih plinova u prehrambenom sektoru do 15%, stoji u izvješću.

Uzori i zahtjevi

Preporuke Komisije temelje se na uvjerenju da je klimatski neutralan prehrambeni sustav načelno moguć, ali zahtijeva velika ulaganja i trud. Osim prelaska na biljnu prehranu, izvješće također poziva na smanjenje gubitka i rasipanja hrane te promicanje održive poljoprivredne prakse. Glasno Glasnik Crne šume Trenutačni poljoprivredni standardi neadekvatni su za održavanje planetarnih granica, a opskrbni lanci trebaju temeljne reforme.

Još jedan zanimljiv aspekt izvješća je njegovo predviđanje da bi do 2050. gotovo svatko mogao imati pristup zdravoj, kulturološki primjerenoj hrani ako nacije budu surađivale na globalnoj razini. Vizija Komisije ima za cilj osigurati da se 9,6 milijardi ljudi može hraniti hranjivo i pravedno, bez daljnjeg oštećivanja okoliša. CNN izvješćuje da je za postizanje ovih ciljeva nužno ponovno promišljanje proizvodnje i distribucije hrane.

Dugoročne promjene

Cijene hrane bi u takvom scenariju mogle pasti za oko 3%. U isto vrijeme, Komisija poziva da se subvencije za meso i mliječne proizvode preusmjere na hranu biljnog podrijetla i da se nezdrava hrana oporezuje. Iskustvo pokazuje da je za očekivati ​​otpor mesne i mliječne industrije, slično kao i u prethodnim izvješćima. U društvu je hitno potrebno ponovno promišljanje, a posebice među najbogatijih 30%, koji su odgovorni za više od 70% utjecaja proizvodnje hrane na okoliš.

Siguran i održiv prehrambeni sustav zahtijeva ne samo promjenu prehrambenih navika pojedinaca, već i kolektivnu predanost pravednim radnim uvjetima i podršku malim poljoprivrednicima. Komisija EAT-Lancet radi na regionalno prilagođenim prehrambenim preporukama kako bi zadovoljila potrebe različitih kultura i populacija. Izazov je velik, ali ne treba podcijeniti potencijal – na nama je da nešto ostvarimo!