Potez Teherana: Predsjednik traži drastične mjere protiv kaosa!

Potez Teherana: Predsjednik traži drastične mjere protiv kaosa!

Teheran, pulsirajući glavni grad Irana, enormno ključa. Predsjednik Massoud Peseschkian žestoko se zalaže za brzo preseljenje glavnog grada. Problemi s kojima se grad suočava - od prenapučenosti do velikog onečišćenja zraka - ponovno pokreću raspravu o preseljenju. Ima li budućnosti za Teheran ili je decentralizacija neizbježna?

Promjena kapitala nije nova tema. Čak i prije islamske revolucije 1979., početno se razmišljalo o preseljenju glavnog grada na prikladnije mjesto. Međutim, ti su prijedlozi nakon revolucije ostali neriješeni. Peseschkian ovaj potez ne vidi samo kao priliku za poboljšanje kvalitete života, već i kao stratešku nužnost za suočavanje s gorućim izazovima. Glavni razlozi uključuju veliku populaciju, za koju se kaže da broji oko 15 milijuna ljudi, i dodatnih četiri milijuna putnika koji svakodnevno hrle u grad zbog posla. Ovo masovno useljavanje rezultira prometnim zagušenjem i preopterećenom infrastrukturom.

Pred vratima grada: izazovi u skladu s vremenom

Teheran se, između ostalog, bori s visokim razinama onečišćenja zraka, nestašicom vode i slijeganjem tla. Troškovi života su toliko poskupjeli da si mladi ljudi teško mogu priuštiti vlastiti stan ili dovoljno hrane. Mnogi nastavljaju živjeti sa svojim roditeljima, postavljajući pitanja o budućoj generaciji. Cijene stanova posljednjih su godina jako porasle: dvosobni stan u centru grada košta oko 426 dolara mjesečno, što je mnogima postalo nedostižno. To dovodi do postupnog izumiranja vlasništva nad kućama kod mlađih generacija, koje si s prosječnim neto prihodom od 238 dolara jedva mogu priuštiti vlastiti smještaj. Čak i jednostavni obroci u jeftinim restoranima koštaju sitnicu - cijene se često kreću oko 4 dolara za jednostavan obrok.

Životni uvjeti u Teheranu uvijek iznova dovode do rasprava o decentralizaciji. Stručnjaci zagovaraju mjere koje bi mogle smanjiti pritisak na grad. Jačanje pokrajina i preseljenje pojedinih tijela bili bi koraci u pravom smjeru. Cilj bi bio smanjiti unutarnju migraciju i ublažiti pritisak na prenapučenu prijestolnicu.

Budućnost iranske prijestolnice: obalni grad kao moguća luka preseljenja

Iako je Peseschkian pozvao na preseljenje na još neimenovanu lokaciju na jugu ili jugoistoku zemlje, već se nagađa o mogućim lokacijama. Provincije kao što su Sistan-Baluchistan i Hormuzgan mogle bi biti predmet rasprave. Ali kritičari upozoravaju na financijske izazove takvog poteza, posebno s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i intenziviranje sankcija UN-a.

Izazovi s kojima se Teheran suočava su složeni i hitni. Peseschkian vidi preseljenje kao odgovor na uočljive slabosti grada, ali se pokazalo da je njegovo provođenje ogroman zadatak. Rasprava o alternativnim rješenjima i kreativnim pristupima decentralizaciji mogla bi biti prvi korak prema funkcionalnijem iranskom društvu. Ali hoće li Teheran biti spreman na promjenu?

U vrijeme kada se resursi smanjuju, a stanovništvo raste, moraju se razviti strategije koje će osigurati kvalitetu života stanovnika Teherana. Diskurs o preseljenju glavnoga grada i dalje je uzbudljiv i mogao bi imati dalekosežne učinke na cijelu regiju.

Za više informacija pogledajte članke iz Novine Bietigheim, Ad hoc vijesti i Numbeo.