Kontroverzna tema poreza na struju: Koalicija pod pritiskom pred ključni sastanak!

Kontroverzna tema poreza na struju: Koalicija pod pritiskom pred ključni sastanak!

2. srpnja 2025. godine u Berlinu će se sastati koalicijski odbor Unije i SPD-a, a jedna od vrućih tema na stolu je smanjenje poreza na struju. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) i vicekancelar Lars Klingbeil (SPD) su u središtu rasprave. Merz je odlučan i ističe da ga ne zanima samo krizni menadžment, već i održiva rješenja za građane. No, Klingbeil na sastanak odlazi oslabljen nakon izbora za predsjednika SPD-a, što je donijelo dodatne napetosti unutar koalicije. Nova je i Bärbel Bas, koja sada sudjeluje u koalicijskom odboru kao sustranačka čelnica SPD-a i mogla bi unijeti dašak svježeg zraka na sastanak.

Središnja briga koalicije je planirano smanjenje poreza na struju, posebice za potrošače. Vlada planira uvesti olakšice u cijenama energije od 1. siječnja 2026., što uključuje smanjenje mrežarina i ukidanje naknade za skladištenje plina. Smanjenje poreza na električnu energiju za industriju, kao i za poljoprivredu i šumarstvo treba biti "trajno", ali smanjenje na nacionalnoj razini za sve potrošače trenutno se smatra financijski izazovnim. Kritike na ovu uredbu stižu kako iz poslovnih udruga tako i iz redova Unije. Merz poziva na više jasnoće i otvoren je za moguće proširenje ako se može osigurati odgovarajuće protufinanciranje.

Izazovi i zahtjevi

Zahtjevi koji proizlaze iz rasprave su složeni. Prema procjenama, smanjenje poreza na struju za sve potrošače koštalo bi 5,4 milijarde eura, što znači da bi koalicija morala staviti na čekanje druge projekte kako bi financirala taj iznos. Gospodarstvo se zalaže za jasne perspektive i rasterećenje troškova energije i rada, a ništa manje žustra nije ni rasprava o novcu građana. Merz i Klingbeil u idućoj godini vide potencijal uštede od 1,5 milijardi eura, a kasnije čak 4,5 milijardi eura. Novac građana koji je dosad koštao oko 3,9 milijardi eura je na meti kritika, a Unija se zalaže za reforme.

Osim o novcu građana, Merz i Klingbeil spore se i oko uvođenja majčinske mirovine koja bi trebala stupiti na snagu 2028. Ovdje se šef CSU-a Markus Söder zalaže za raniju provedbu, a Udruga poreznih obveznika zahtjev smatra neodgovornim. Nasuprot tome, Zajednička udruga smatra da je majčina mirovina neophodna zbog visokih stopa siromaštva među starijim ženama.

Pogledajte međunarodne cijene električne energije

Rastuće cijene energije u Njemačkoj vruć su krumpir u međunarodnoj usporedbi. Glasno stromvkation.de Industrijske tvrtke u Njemačkoj plaćale su oko 20,3 centa po kilovatsatu 2023. godine, dok su usporedive cijene u zemljama poput SAD-a ili Kine bile između 8,4 i 11,3 centa. Unatoč blagim sniženjima u 2024., njemačke cijene ostaju iznad razine svojih konkurenata. To jasno pokazuje da se njemačka industrijska lokacija suočava s izazovom koji je vidljiv i potrošačima.

Kako bi riješili problem, različiti politički akteri provode različite strategije: CDU/CSU zagovara umjereno smanjenje poreza na struju kako bi se rasteretili kućanstva i poduzeća. Nasuprot tome, SPD se zalaže za alternativna rješenja kao što je “klimatski novac” kako bi se primarno podržala kućanstva s niskim prihodima. U međuvremenu, AfD također poziva na drastično smanjenje ili čak potpuno ukidanje poreza na struju.

Izazovi koji proizlaze iz rasprava u koalicijskom odboru složeni su i dalekosežni. Građani mogu biti znatiželjni vidjeti koja će rješenja Merz i Klingbeil u konačnici predstaviti kako bi se suprotstavili visokom teretu cijena energije i u isto vrijeme odredili smjer za stabilnu i pravednu gospodarsku strukturu. Vrijeme će pokazati hoće li se politička obećanja moći provesti i kako će koalicija djelovati zajedno pod pritiskom javnosti.