Obvezna hospitalizacija za nasilne kriminalce: Liječnici dižu uzbunu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Aschaffenburg u fokusu: Nasilna djela koja počine mentalno bolesne osobe hitno zahtijevaju nove mjere prevencije i rasprave o obveznom prijemu.

Aschaffenburg im Fokus: Gewalttaten durch psychisch Kranke erfordern dringend neue Präventionsmaßnahmen und Debatten über Zwangseinweisungen.
Aschaffenburg u fokusu: Nasilna djela koja počine mentalno bolesne osobe hitno zahtijevaju nove mjere prevencije i rasprave o obveznom prijemu.

Obvezna hospitalizacija za nasilne kriminalce: Liječnici dižu uzbunu!

U Njemačkoj su činovi nasilja koje počine mentalno bolesne osobe alarmantna pojava. Nedavno je bilo šokantnih incidenata: muškarac je nožem ubio dvoje ljudi u Aschaffenburgu, a žena je ranila 18 ljudi u pucnjavi na Glavnom kolodvoru u Hamburgu. I u Münchenu je muškarac pušten nožem na još dvoje. Ovi događaji ponovno postavljaju pitanja o sigurnosti društva i mogućnostima sustava mentalnog zdravlja. Prema Welt, ponovno se rasplamsala rasprava o prisilnom prijemu nasilnih osoba.

Fokus je na novom dokumentu o stajalištu Njemačkog društva za psihijatriju i psihoterapiju, psihosomatiku i neurologiju (DGPPN). To zahtijeva fleksibilizaciju pravnih mogućnosti kako bi se nasilne osobe protiv njihove volje odvele na psihijatrijsko liječenje. Predsjednica DGPPN-a Euphrosyne Gouzoulis-Mayfrank ističe kako je potrebno pronaći ravnotežu između slobode pojedinca i zaštite zajednice. Akutni potencijal rizika često nije adekvatno dokazan, što dovodi do nepotrebno brzog otpuštanja iz psihijatrijske klinike. Slučaj žene koja je izbodena nožem u Hamburgu i tek dan ranije puštena s liječenja je tragičan.

Uloga liječenja i prevencije

DGPPN i Njemačko društvo za mentalno zdravlje (DGSP), koji podržavaju dokument o stajalištu, naglašavaju da je rano i dosljedno liječenje mentalnih bolesti najučinkovitija strategija za sprječavanje nasilja. Posebno su psihoze i ovisnosti o drogama poremećaji sa statistički povećanim rizikom od nasilnih radnji. Važno je naglasiti da su psihički bolesne osobe često žrtve nasilja, a ne počinitelji.

Kako bi se zadovoljila potreba za boljom skrbi, potrebno je proširenje struktura psihijatrijske i forenzičke skrbi u zajednici. To uključuje pomoć s niskim pragom i terenske usluge do kojih pogođeni mogu izravno doći. Umjesto upisa u registar bolje bi se koristili terapijski uvjeti pri otpustu. Političke rasprave koje se bave registracijama i prikupljanjem podataka mogle bi dodatno stigmatizirati pogođene i naštetiti njihovoj skrbi, upozorava DGPPN.

Prevladati stigmu

Stigmatizacija mentalnih bolesti još je jedna prepreka koju treba prevladati. Mnogi oboljeli osjećaju se isključeno i boje se potražiti pomoć, što povećava rizik da će njihova bolest postati kronična. Prema izvješću u Ärzteblatt, stigma nije samo dodatni teret za oboljele, već se također naziva i “druga bolest”.

Kako bi se suzbio ovaj problem, postoje aktivnosti na nacionalnoj razini, kao što je Tjedan akcije mentalnog zdravlja, koji se održava svake godine u listopadu. Edukativna kampanja za destigmatizaciju mentalnih bolesti najavljena je u koalicijskom sporazumu 2021. Također su potrebne strategije utemeljene na dokazima za smanjenje stigme. Cilj je promicati bolje razumijevanje psihičkih bolesti i smanjiti predrasude.

Sve u svemu, stručnjaci se slažu da je preispitivanje društva nužno kako bi se moglo odgovoriti na izazove u području mentalnog zdravlja. Rasprava o obveznom prijemu pokazuje da je problem složen i da se moraju uzeti u obzir brojni aspekti kako bi se zadovoljile potrebe pogođenih i sigurnost opće javnosti.