Građevinski radovi u Freisingu: Römerstraße izaziva neočekivana kašnjenja!

Građevinski radovi u Freisingu: Römerstraße izaziva neočekivana kašnjenja!

U posljednjih nekoliko dana iz Freisinga stižu vijesti koje se vrte oko novog gradskog autobusnog kolodvora. Građevinski radovi u industrijskoj zoni Clemensänger su započeli, ali već postoje početna kašnjenja. To bi moglo biti povezano s odgođenom infrastrukturom za planirana 32 nova električna autobusa. Proširile su se glasine da dionica stare rimske ceste prolazi kroz imanje, što potencijalno predstavlja izazov za očuvanje. Direktor Stadtwerke Andreas Voigt odbacio je glasine, ali je potvrdio postojanje Rimske ceste. Prema njegovim riječima, podzemna rimska cesta se dokumentira i te su mjere već ugrađene u terminski plan i troškovnik. Iako je cesta opisana kao jednostavna makadamska staza, neočekivani arheološki nalazi mogu rezultirati dugim kašnjenjima u izgradnji.

Arheološki radovi prvotno su trebali početi ovaj tjedan, ali su sada odgođeni za sljedeći tjedan. Planirani postupak uključuje skidanje gornjeg sloja zemlje, izradu presjeka i dokumentiranje nalaza. Arheologinja Birgit Anzenberger jasno je rekla da ovakva otkrića rijetko usrećuju građevinare, pogotovo kada je riječ o ukopima uz cestu.

Povijesni kontekst rimske ceste

Ne treba podcjenjivati ​​važnost rimskih cesta. Ove ceste, izgrađene kao dio rimske cestovne mreže, pokrivale su ukupno 80.000 do 100.000 kilometara. Nisu služili samo za prijevoz i trgovinu, već i za brzo kretanje trupa kako bi se osigurala vladavina. Izgradnja ovih cesta uključivala je složenu strukturu slojeva neovisnu o vlazi tla. Postojale su različite vrste rimskih cesta, koje su varirale ovisno o potrebama i namjeni. Konstrukcija ovih cesta bila je daleko sofisticiranija od mnogih modernih cesta. Prvi dio rimske cestovne mreže, Via Appia, izgrađen je još 312. pr. Završeno. Mnoge današnje ceste temelje se na tim starim vezama, od kojih su neke još uvijek očuvane, iako se često više ne koriste u službenom prometu.

Ono što je uzbudljivo je da su važni arheološki nalazi pronađeni ne samo u Freisingu, već iu susjednom okrugu Weilheim-Schongau. Tamo su arheolozi otkrili jedno od najvećih polja grobnih humaka u Gornjoj Bavarskoj, koje se prostire na nekoliko četvornih kilometara između Pähla i Wilzhofena. Tijekom iskapanja pronađeni su grobovi sa spaljivanjem iz brončanog doba i ostaci moguće antičke ceste. Te ceste mogu biti povezane s rimskim cestama koje su se kroz povijest koristile za povezivanje različitih gradova i područja. To je uzbudljivo međuigranje prošlosti koje utječe i na lokalnu povijest i na trenutne građevinske projekte u regiji.

Zaključak: Građevinski radovi u Freisingu više su od pukog tehničkog projekta; dotiču se slojeva povijesti koji nas podsjećaju da nismo sami na zemlji, već da stojimo na naslijeđu mnogih prethodnih generacija. Uz malo strpljenja i dobre ruke, općinski komunalci i arheolozi mogli bi postići pozitivan završetak izgradnje, a pritom sačuvati povijesno blago.