Dr. Bishop dobio 10.000 eura za revolucionarno istraživanje govedine!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dr. Greta Bischof dobit će nagradu za znanost Heinrich Stockmeyer 2025. za svoje izvanredno istraživanje sazrijevanja govedine.

Dr. Greta Bischof erhält den Heinrich-Stockmeyer-Wissenschaftspreis 2025 für ihre herausragende Forschung zur Rindfleischreifung.
Dr. Greta Bischof dobit će nagradu za znanost Heinrich Stockmeyer 2025. za svoje izvanredno istraživanje sazrijevanja govedine.

Dr. Bishop dobio 10.000 eura za revolucionarno istraživanje govedine!

Danas u Kölnu, uzbudljivo poglavlje za mesnu industriju: dr. Greta Bischof će primiti renomiranu nagradu za znanost Heinrich Stockmeyer 2025. Nagrada, koja uključuje certifikat i 10.000 eura, predstavlja priznanje za njezin izvanredan doktorski rad. Bavi se analizom promjena povezanih sa zrelošću i čimbenicima koji utječu na metabolome govedine i ocijenjeno je s velikom pohvalom. Voditeljica dr. Bishopa je prof. dr. Monika Gibis sa Sveučilišta u Hohenheimu, koja je riskirala i radila s njom na razvoju novih saznanja o temi sazrijevanja govedine.

Ali što govedinu čini tako posebnom? Zanimljiv odgovor postoji u svijetu suhe govedine. Meso iz ove posebne tehnike zrenja obećava intenzivan aromatičan okus koji nastaje smanjenjem količine vode pohranjene u mesu. Ova metoda nije nova, ali čini se da doživljava renesansu. Tijekom sušenja kontrola vlažnosti i temperature iznimno je važna kako bi meso ostalo kvalitetno i ukusno. Visoka vlažnost može brzo uzrokovati stvaranje plijesni, što može utjecati ne samo na izgled, već i na mekoću i okus mesa. Stoga su klimatizacijski sustavi za takve komore za sušenje posebno važni – što se ne može zanemariti u modernoj proizvodnji, kako naglašava Dantherm Group.

Znanost iza sazrijevanja

Biokemijski procesi igraju važnu ulogu u sazrijevanju goveđeg mesa. Ovi procesi ključni su za kvalitetu jestivosti, mirisa i okusa. Proces sazrijevanja počinje nakon klanja s rigor mortis, također poznat kao rigor mortis, koji u početku povećava žilavost mesa. Ali kroz određene metode skladištenja i djelovanje enzima i mikroorganizama, meso se nevjerojatno mijenja. Znanstvene studije, poput onih koje je proveo MRI, između ostalog, pokazuju da te biokemijske promjene u konačnici čine meso mekšim. Da bi se postigla željena svojstva okusa potrebno je čuvati najmanje dva do tri tjedna.

Postoje dvije uobičajene metode starenja govedine: starenje u vrećici od folije, koje karakteriziraju anaerobni uvjeti, i tradicionalno, otvoreno starenje u hladnoj sobi. Potonji se pokazao osobito korisnim za razvoj okusa. Meso se skladišti nezapakirano, što pospješuje izmjenu zraka i isparavanje. Ovo je važno kako bi se izbjegli neželjeni mikroorganizmi i značajno poboljšala senzorska kvaliteta mesa.

Pogled u budućnost

Nagrada dr. Bischofa i najnovija saznanja o sazrijevanju govedine predstavljaju primjer inovativnog duha i napretka u mesnoj industriji. Nekako je ugodno vidjeti da se ovdje uvijek ima novih aspekata za otkrivanje, a ne samo sve popularnija govedina na suhom, koja znalcima nudi pravi doživljaj okusa. Kako izazovi u proizvodnji hrane rastu, bit će uzbudljivo vidjeti kako se govedina može nastaviti opsežno istraživati ​​i cijeniti.