Prosvjed u Münchenu: 200 ljudi protiv Merzove kontroverzne izjave o gradskom pejzažu

Prosvjed u Münchenu: 200 ljudi protiv Merzove kontroverzne izjave o gradskom pejzažu

Jučer u ranim poslijepodnevnim satima oko 200 ljudi okupilo se na münchenskom Marienplatzu prosvjedujući protiv kontroverzne izjave kancelara Friedricha Merza (CDU) o "gradskom pejzažu". Skup u organizaciji udruge “Frau-Kunst-Politics”, koja se aktivno zalaže za prava i integraciju žena, bio je jasan signal protiv diskriminatorske retorike. Govornici su jasno dali do znanja da riječi često mogu biti prilično nasilne i naglasili potrebu za komunikacijom s poštovanjem o migracijama.

Naciye Özsu, lokalna čelnica SPD-a u Taufkirchenu, optužila je Merza da koristi jezik koji izaziva podjele i pozvala na humaniji pogled na imigrantsku situaciju. Julia Schmitt-Thiel, gradska vijećnica SPD-a Münchena, također je jasno rekla: "Razdvajanju jezika nema mjesta u našem gradu." Kritičari su držali natpise sa sloganom "Nijedno ljudsko biće nije ilegalno", jasnu poruku solidarnosti i humanosti.

Pozadina prosvjeda

Prosvjede je potaknuo istup Merza u Potsdamu, gdje su ga pitali o usponu AfD-a i izazovima u migracijskoj politici. Merz je rekao da savezna vlada želi smanjiti broj novih zahtjeva za azilom za 60 posto od kolovoza 2024. do kolovoza 2025. Ova izjava ne samo da je izazvala iritaciju, već se o njoj žustro raspravljalo i u Bundestagu. Kritičari iz redova Zelenih i ljevice tražili su ispriku za Merzove povrijeđene riječi.

U kontekstu rasprave o migracijama, čelnik CSU-a Markus Söder istaknuo je potrebu poticanja nedelinkventnih Sirijaca i Afganistanaca da napuste zemlju. Upotreba pojma "gradski pejzaž" sve se više kritizira kao eufemistička šifra koja stvara negativnu percepciju ljudi koji se smatraju ne-Nijemcima ili ne-bijelcima. Sociologinja Nina Perkowski objašnjava da takvi izrazi potiču strahove i legitimiziraju mjere poput deportacija.

Kriminalističke statistike i njihova interpretacija

Aktualna studija Njemačkog instituta za ekonomiju pokazuje da strah od kriminala ne ide uvijek ruku pod ruku sa stvarnim razvojem kriminala. Statistika policijskog kriminala (PKS) Saveznog ureda kriminalističke policije zabilježila je porast od 7,5 posto u nasilnim zločinima stranaca u usporedbi s prethodnom godinom. Unatoč činjenici da su preko 40 posto osumnjičenika stranci, oni čine tek oko 15 posto stanovništva. Kriminolozi upozoravaju na pogrešno tumačenje ovih podataka. Holger Münch, predsjednik BKA, pozvao je na jasan fokus na ograničavanje migracija, dok kritičari ističu složenost problema.

Izvještavanje o imigraciji izbjeglica i terorističkim napadima povećalo je strah javnosti od kriminala. Desničarski populistički i desnoekstremistički pokreti potiču strahove od “rasiziranog drugog” i tako dovode do tajnog osjećaja ugroženosti među širokim slojevima stanovništva.

Reakcije na Merzove izjave i prosvjedi koji su uslijedili jasno pokazuju da je diskurs o migraciji i integraciji u Njemačkoj i dalje vrlo polariziran. Sukobi koji su u tijeku pokazuju da mnogi ljudi u Njemačkoj doživljavaju rasizam, diskriminaciju i društvenu isključenost kao ključne prijetnje.

Iako se čini da su pozicije u političkoj areni zastale, ostaje se nadati da će glasovi onih koji zagovaraju otvoren i pun poštovanja suživot postati glasniji.