U Ulmu uklonjeno ogromno gnijezdo stršljenova – izbjegnuta opasnost za pčele?
Veliko gnijezdo azijskih stršljenova uklonjeno u Neu-Ulmu: detalji o otkrivanju, uklanjanju i opasnostima od invazivnih vrsta.

U Ulmu uklonjeno ogromno gnijezdo stršljenova – izbjegnuta opasnost za pčele?
U Kölnu i okolici sve je više izvještaja o invazivnom azijskom stršljenu, koji se brzo širi i u drugim njemačkim regijama. Nedavni slučaj dogodio se u Kuhbergu u Ulmu, gdje je otkriveno veliko gnijezdo azijskih stršljenova. Pčelar amater koji je otkrio gnijezdo primijetio ga je dok je lišće opadalo sa drveća. Budući da nije bilo jasno što učiniti s gnijezdom, vlasti su intervenirale i prošle subote poslale stručnjake iz Konstanza da otklone opasnost. Azijski stršljen poznat je u regiji Baden već duže vrijeme i sve više dospijeva na naslovnice jer se njegova populacija eksplozivno povećava, kako [izvještava Augsburger Allgemeine](https://www.augsburger- Allgemeine.de/neu-ulm/ulm-so-wurde-das-riesige-nest-der-familien-hornisse-in-ulm-entfernt-112679490).
Ovi kukci slični stršljenima, koji izvorno dolaze iz jugoistočne Azije, a u Europi su otkriveni od 2004., sada su također formirali brojna gnijezda u Njemačkoj, posebno u Baden-Württembergu. Brojke govore same za sebe – otkrića gnijezda gotovo su se utrostručila u posljednje dvije godine. S 560 prijavljenih gnijezda 2023. i gotovo 1500 godinu prije, postaje sve jasnije da je prijetnja domaćim oprašivačima poput pčela i poljoprivredi ozbiljna, kako Zeit Online ističe.
Opasnosti od azijskog stršljena
Azijski stršljen je manji od domaćih vrsta, ali nije ništa manja prijetnja. Ne jede samo medonosne pčele, već i voće, što može imati negativne posljedice za voćare i vinogradare. Procjenjuje se da veliko gnijezdo troši oko 11 kg biomase kukaca godišnje, ugrožavajući opskrbu hranom za mnoge korisne kukce. Zbog agresivne obrane njihovih gnijezda, kontrola stršljena je izazov: gnijezda se često otkriju prekasno, što otežava učinkovitu kontrolu.
Državna vlast je svjesna problema i pokušava obuzdati širenje putem sustava dojave i ciljanog uklanjanja gnijezda. Kako bi to učinili, vlasti pozivaju građane da fotografiraju opažanja i unesu ih na portal LUBW. Državni institut za pčelarstvo također testira žive zamke, ali za sada bez zapaženog uspjeha. Dok se stanovništvo plaši uboda stršljena, treba napomenuti da azijski stršljen općenito nije opasan za ljude sve dok se držite podalje od gnijezda.
Situacija bi se u budućnosti mogla pogoršati ako se ne poduzmu odlučne mjere. Sve veći broj vidljivih gnijezda zahtijeva hitnu akciju na svim razinama kako bi se zaštitili lokalni ekosustavi i osigurale zalihe medonosnih pčela. To ne samo da povećava zabrinutost pčelara, već i voćara i vinogradara, koji se oslanjaju na potporu raznih kukaca.