Užas među prognanim Irancima: Merzove izjave uznemiruju zajednicu

Užas među prognanim Irancima: Merzove izjave uznemiruju zajednicu

Posljednjih dana iranska zajednica u Njemačkoj sve je više pogođena političkim zbivanjima. Konkretno, izjave kancelara Friedricha Merza, koji je Izrael opisao kao "prljavi posao" za Zapad, izazvale su valove. Bahman Abedini, iranski egzilant iz Nürnberga koji je pobjegao iz Irana kasnih 1980-ih, izražava užasnut ovim izjavama. Abedini objašnjava da je prekinuo kontakt sa svojom obitelji u Iranu kako bi ih zaštitio od moguće represije, te opisuje strah koji mnogi Iranci osjećaju prema svojim voljenima. Kako br.de izvještava, iranska zajednica pati kao nikada prije zbog političkog pritiska koji mnogi njihovi sunarodnjaci doživljavaju kod kuće.

Politička reakcija u Njemačkoj uslijedila je odmah: SPD i Zeleni oštro su kritizirali Merzov izbor riječi. Političar SPD-a Adis Ahmetović opisao je izjave kao ne baš učinkovite, dok ih je Luise Amtberg iz stranke Zelenih opisala kao “cinične i ignorantske”. Unatoč kritikama, Merz je branio svoje izjave i objasnio da su one naišle na veliko odobravanje. Ovdje je jasno da rasprava o Iranu i izraelsko-iranskim odnosima izaziva valove ne samo u ovim dvjema zemljama, već i na međunarodnoj sceni.

Vojni sukobi i strateški interesi

Iran je nedavno najavio vojne napade na Izrael, za koje je general François Chauvancy rekao da su trebali biti dio njegovih strateških komunikacija. No, istaknuo je kako ti napadi unatoč ozbiljnosti nisu postigli značajniji uspjeh. Napadi Irana ne samo da su testirali njegove vojne sposobnosti, već su također otkrili ranjivost Izraela na takve napade. Prema mena-researchcenter.org, korištene su zastarjele vojne tehnologije, što postavlja pitanje u kojoj mjeri Iran još uvijek može predstavljati ozbiljnu prijetnju Izraelu.

U geopolitičkoj areni Iran ostaje izoliran unatoč svojim regionalnim ambicijama. Arapske države pokazuju sve veći interes za približavanje Izraelu, što dodatno slabi stratešku poziciju Irana. Vojni sukobi nisu bez posljedica. Izrael već planira mjere odmazde, čak i ako SAD to vidi kao riskantno. Složenost situacije na Bliskom istoku pokazuju i vojne operacije u Crvenom moru, gdje Iran preko Hutija pokušava mobilizirati vojne resurse.

Domaća politička slika u Iranu

Međutim, kod kuće Iranci se suočavaju s potpuno drugačijim izazovima. Prema informacijama s bpb.de, ekonomska situacija u zemlji drastično se pogoršala posljednjih godina. Kombinacija međunarodne izolacije, lošeg upravljanja i korupcije ozbiljno je utjecala na kvalitetu života mnogih Iranaca. Statistike pokazuju da najmanje 30% stanovništva živi ispod granice siromaštva te da inflacija i visoka nezaposlenost obilježavaju svakodnevni život.

Nakon smrti predsjednika Raisija i nadolazećih međuizbora u srpnju 2024., analize pokazuju povijesno nizak odaziv birača i duboko nepovjerenje u pravednost političkog sustava. Reformska obećanja novog predsjednika Masouda Peseschkiana budi nadu u promjene, no upitno je hoće li se moći provesti u stvarnosti. Iranska oporba i dalje je raznolika, ali zajednički put do promjene nedosljedan je i obilježen brojnim razlikama.

Abedini, koji živi u egzilu, nada se mogućnosti slobodnog Irana unatoč svim izgledima. Za njega je jasno da promjena u Iranu mora doći od samih Iranaca, a ne kroz vanjske vojne intervencije. Kako kaže, put do oslobađanja iranskog naroda ne vodi kroz izraelske napade, već mora biti unutarnja stvar. U stresnim trenucima posveti se restauriranju tepiha kako bi pronašao malo mira i spokoja.

U međuvremenu, ostaje za vidjeti kako će se razvoj događaja na Bliskom istoku nastaviti razvijati i kakav će učinak imati na iransko stanovništvo i njegovu dijasporu.