Merz poziva na oštre reforme: osigurajte socijalna davanja za budućnost!
Kancelar Friedrich Merz govori o potrebnim reformama u socijalnim naknadama na stranačkoj konferenciji CDU-a u Bonnu 30. kolovoza 2025.

Merz poziva na oštre reforme: osigurajte socijalna davanja za budućnost!
Na državnoj stranačkoj konferenciji CDU-a Sjeverne Rajne-Vestfalije u Bonnu, kancelar Friedrich Merz je glasno rekao Radio912 snažno istaknuo potrebu reformi u socijalnom sektoru. Merz je izrazio jasnu kritiku postojećeg sustava socijalnih naknada, posebice novca građana. Ističe da Njemačka živi iznad svojih mogućnosti te da postojeći sustav više nije financijski održiv. Prema Merzu, odgovornost nije na primateljima naknada, već jasno na političarima.
U trenutku kada se u javnosti neprestano raspravlja o reformama poput građanskih naknada i zakonom propisanih mirovina, kancelarka u Bonnu postavlja pitanje kako mladoj generaciji osigurati budući prosperitet i radna mjesta. “Moramo donositi odluke koje mogu biti bolne”, objašnjava Merz i najavljuje da je Vlada odlučna napraviti promjene.
Potreba za reformom socijalnog sektora
Merz reformski proces vidi kao “težak put” koji se ne smije podcijeniti. Rasprava o socijalnim naknadama aktualna je godinama, kao i ovo Zaklada Böckler određuje. Čak i nakon 20 godina Schröderove agende, reforma socijalne države ostaje kontroverzna. Zagovornici dobrobiti zajednice tvrde da je "bilo kakav rad bolji nego nikakav", ali ovo stajalište često proturječi realnost privremenog rada i malih poslova.
Sveobuhvatna socijalna sigurnost ključna je ne samo za sprječavanje siromaštva, već i za osiguranje ekonomske stabilnosti i socijalne kohezije. No, trenutni izazov je to što mnogi ljudi, iako imaju pravo na socijalne naknade, često ih ne iskoriste jer ih nesigurnost i osjećaj nelegitimnosti sprječavaju u tome.
Osobna odgovornost i buduća rješenja
Merz poziva na veći naglasak na osobnoj odgovornosti u sklopu svojih reformi. Kroz prilagođavanje troškova stanovanja i rastućih cijena energije, novac građana, koji trenutno čini samo 4,2% društvenog proračuna s 54 milijarde eura godišnje, mora postati učinkovitiji. Uostalom, mnogi zaposlenici s punim radnim vremenom oslanjaju se na socijalne naknade jer im plaće često nisu dovoljne.
Problematično je i pitanje egzistencijalnog minimuma jer je usmjeren na 20% najsiromašnijih kućanstava i tako reproducira siromaštvo. Merzova predviđanja daju sliku u kojoj ne samo da treba stabilizirati razinu mirovina, već i pitanje mjesta za čuvanje djece u vrtićima igra bitnu ulogu. Potreba za 600 milijardi eura dodatnih javnih ulaganja postaje ključna kako bi Njemačka bila spremna za budućnost i kako bi odgovorila na izazove socijalne politike.
Uključivanje ovih različitih aspekata pokazuje da temeljna razmatranja za reforme u socijalnoj državi ne samo da dobivaju na važnosti u Bonnu, već će također imati dugoročne učinke na društvo u cijeloj Njemačkoj. Merzova odlučnost mogla bi biti početak dalekosežnih promjena, koje su s obzirom na aktualne socioekonomske izazove tim hitnije.