Merz poziva na teške reforme: sigurne socijalne koristi za budućnost!

Merz poziva na teške reforme: sigurne socijalne koristi za budućnost!

Na konferenciji državne stranke CDU-a Sjeverne Rajne-Westphalia u Bonnu, kancelar Friedrich Merz rekao je glasno Radio912 Snažno je naglasio potrebu za reformama u socijalnom sektoru. Merz je izrazio jasnu kritiku trenutnog sustava socijalnih koristi, posebno novca građana. Naglašava da Njemačka živi izvan svojih sredstava i da postojeći sustav više nije financijski održiv. Prema Merzu, odgovornost ne leži s primateljima koristi, već očito s političarima.

U vrijeme kada se reforme poput naknada građana i zakonskih mirovina stalno raspravljaju u javnosti, kancelar u Bonnu postavlja pitanje kako će se budući prosperitet i radna mjesta osigurati za mladu generaciju. "Moramo donositi odluke koje mogu biti bolne", objašnjava Merz i najavljuje da je vlada odlučna u izvršiti promjene.

Potreba za reformama u socijalnom sektoru

Merz proces reforme vidi kao "težak put" koji se ne treba podcijeniti. Rasprava o socijalnim koristima već je godinama bila vruća tema, kao i ovo Zaklada Böckler određuje. Čak i nakon 20 godina Schröderove dnevnog reda, reforma socijalne države ostaje kontroverzna. Zagovornici koristi u zajednici tvrde da je "bilo koji rad bolji nego nikakav posao", ali ovo je stajalište često u suprotnosti sa stvarnošću privremenog rada i mini posla.

Opsežno socijalno osiguranje je neophodno, ne samo za sprečavanje siromaštva, već i za osiguravanje ekonomske stabilnosti i socijalne kohezije. Međutim, trenutni izazov je da mnogi ljudi, iako imaju pravo na socijalne koristi, često ih ne iskorištavaju jer ih nesigurnosti i osjećaj nelegitimnosti sprečavaju da to učine.

Osobna odgovornost i buduća rješenja

Merz poziva na veći naglasak na osobnoj odgovornosti kao dio svojih reformi. Kroz prilagodbe troškova stanovanja i rastuće cijene energije, novac građana, koji trenutno čini 4,2% društvenog proračuna na 54 milijarde eura godišnje, mora postati učinkovitiji. Uostalom, mnogi se zaposlenici sa punim radnim vremenom oslanjaju na socijalne koristi jer njihove plaće često nisu dovoljne.

Pitanje minimuma izdržavanja također je problematično jer je usmjereno na 20% najsiromašnijih kućanstava i na taj način reproducira siromaštvo. Merzova predviđanja slikaju sliku u kojoj se ne treba samo stabilizirati razina mirovine, već i pitanje mjesta skrbi o djeci u dnevnim centrima također igra ključnu ulogu. Potreba za 600 milijardi eura u dodatnim javnim ulaganjima postaje ključna za postavljanje njemačke budućnosti i za suočavanje s izazovima socijalne politike.

Uključivanje ovih različitih aspekata pokazuje da temeljna razmatranja za reforme u državi socijalne skrbi ne samo da dobivaju na značaju u Bonnu, već će imati i dugoročne učinke na društvo u cijeloj Njemačkoj. Merzova odluka mogla bi biti početak dalekosežnih promjena, koje su još hitnije s obzirom na trenutne društveno-ekonomske izazove.