Hamburgova dužnička kočnica pada: neodgovorna financijska politika?
Hamburg mijenja dužničku kočnicu kako bi omogućio novo zaduživanje, dok kritičari upozoravaju na financijski rizik. Rasprava se nastavlja.

Hamburgova dužnička kočnica pada: neodgovorna financijska politika?
U Hamburgu se poduzima ambiciozan, ali kritičan korak: grad je promijenio kočnicu duga u državnom ustavu. To je učinjeno kako bi se hanzeatskom gradu dao godišnji prostor za novi strukturni dug do 0,35% njemačkog bruto domaćeg proizvoda. Odlučio je to hamburški parlament u prvom čitanju u srijedu sa 104 glasa za i samo 10 glasova protiv. Zanimljivo je da su za promjenu glasovali zastupnici crveno-zelene koalicije te CDU-a i ljevice, dok je AfD bio protiv. Zanimljivo, postignuta je potrebna dvotrećinska većina za ustavnu promjenu, što govori o političkom konsenzusu o ovom pitanju.
S obzirom na ovaj razvoj događaja, došlo je do oštrih kritika. Sascha Mummenhoff, državni predsjednik Udruge poreznih obveznika Hamburg e.V., izrazio je oštar prigovor i opisao odluku kao neodgovornu. Iz Udruge poreznih obveznika upozoravaju da bi ova nova uredba mogla predstavljati opasno zaokret sustava prema trajnom dugu. Jasno je da Hamburg nema problema s prihodima, već značajnim problemom s rashodima. Srž problema su skupi veliki projekti koji redovito premašuju svoj budžet. Primjeri za to uključuju projekt kanalizacijskog mulja “Vera II”, u kojem se dodatni troškovi procjenjuju na više od 100 milijuna eura, i novu zgradu opere u HafenCityju s minimalnim troškovima od 200 milijuna eura.
Financijska situacija i njezine posljedice
Stanje javnog proračuna u Njemačkoj napeto je na svim razinama. To posebno vrijedi za općine koje bi mogle biti izravno pogođene ovim ustavnim promjenama. Fiskalni učinci dužničke kočnice koji se ne uzimaju u obzir mogli bi dodatno pogoršati situaciju na lokalnoj razini. Studija je pokazala da je dug općina i dalje na visokoj razini, a sadašnji propisi ne zadovoljavaju potrebe gradova. Iako se kočnica zaduženja odnosi samo na saveznu i državnu vladu, njeni se učinci mogu osjetiti iu komunalnom sektoru.
Kako bismo ilustrirali napetu situaciju potrošnje u Hamburgu, naveli smo neke od najskupljih projekata koji sada zahtijevaju goleme količine novca:
| projekt | Izvorni trošak | Tekući troškovi |
|---|---|---|
| Dom građanstva | 202 milijuna eura | 202 milijuna eura košta najam tijekom 30 godina |
| Centar za maloljetnike Billwerder | Nepoznato | 20 milijuna eura dodatnih troškova |
| Četvrt Schwanen i Eppendorfu | 3,6 milijuna eura | 7 milijuna eura |
| Projekt kanalizacijskog mulja “Vera II”. | Nepoznato | preko 100 milijuna eura |
| Hamburške energetske mreže | 2,6 milijuna eura | 4,3 milijuna eura |
| Njemački lučki muzej | Nepoznato | Procijenjeni trošak od 500 milijuna eura |
| Nova zgrada opere u HafenCityju | Nepoznato | Najmanje 200 milijuna eura |
Gledajući naprijed
U dodatnom prijedlogu Parlament je predložio korištenje nove financijske slobode za ulaganje u važna područja kao što su istraživanje, obrazovanje i prijenos tehnologije, držeći se pritom načela uravnoteženog proračuna. Za ovu mjeru glasao je 91 zastupnik, a 23 protiv. Predstojeće drugo čitanje ustavnog amandmana zakazano je za 16. srpnja i moglo bi odigrati ključnu ulogu u određivanju financijske budućnosti Hamburga.
U raspravi o dužničkoj kočnici i stanju javnog proračuna primjetan je pritisak da se s financijama postupa odgovorno i da se pritom ulažu potrebna ulaganja - zahtjevna ravnoteža koju traže političari. Slabljenje dužničke kočnice nije samo razmatranje, već bi moglo odrediti smjer za gospodarsku budućnost grada Hanze. Nadolazeći tjedni mogli bi biti prelomni za Hamburg.