Uznemirujuće širenje: Više od 100 gnijezda azijskih stršljenova u Hessenu!

Uznemirujuće širenje: Više od 100 gnijezda azijskih stršljenova u Hessenu!

Azijski stršljen brzo se širi u Njemačkoj i donosi zabrinjavajuće vijesti ne samo u Hessenu. Prema posljednjim izvješćima, u 2023. već je zabilježeno više od 100 gnijezda i nema naznaka da je brzo širenje invazivne vrste zaustavljeno. Broj gnijezda je u stalnom porastu, osobito u južnom Hessenu, a zabilježena su i opažanja u administrativnim okruzima Gießen i Kassel. Problem je jasan: 2022. godine moralo se ukloniti više od 250 gnijezda, što je porezne obveznike koštalo više od 80.000 eura, kako izvještava FFH.

Zdravstveni rizici od stršljena

Azijski stršljen, poznat i kao Vespa velutina, manji je od autohtonog europskog stršljena i karakterizira ga crna osnovna boja i tamno obojeni trbuh s nekoliko žutih pruga. Njihove crne i žute noge također je lako uočiti, ali ih je najbolje izbjegavati. Dotični pčelari upozoravaju da ova vrsta ima značajan utjecaj na populaciju medonosne pčele koja je neophodna za oprašivanje mnogih biljaka. Procjenjuje se da kolonija azijskih stršljenova godišnje pojede oko 11 kg insekata, što može dovesti do dramatičnog pada populacije pčela u pogođenim regijama.

Nova dostignuća u borbi

Međutim, situacija nije sasvim beznadna. Od 24. ožujka 2025. azijski stršljen više nije klasificiran kao "vrsta za rano otkrivanje" i sada se smatra "rasprostranjenim" u nekoliko saveznih država, uključujući Hesse, Baden-Württemberg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju. Ova odluka Federalnog ministarstva okoliša, zaštite prirode, nuklearne sigurnosti i zaštite potrošača (BMUV) predstavlja promjenu paradigme u postupanju s ovom invazivnom vrstom. U budućnosti se gnijezda više neće morati odmah uklanjati, već će biti predmet procjene od slučaja do slučaja u kojoj se odvažu rizici, utjecaji na okoliš i troškovi, kako izvještava HLNUG.

Međutim, to ne znači da je prijetnja gotova. Invazivne vrste poput azijskog stršljena mogu imati značajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i gospodarstvo. Stoga je još važnije da građani mogu prijaviti opažanja putem interneta kako bi podržali vlasti.

Međunarodne perspektive

Azijski stršljen nije na meti samo Njemačke, već i Francuske i drugih europskih zemalja. Vrsta je vjerojatno donesena u Europu uvezenom robom 2004. godine i od tada se proširila po Francuskoj i susjednim zemljama sve do Mađarske i Slovačke. Francuski pčelari već prijavljuju do 50% smrti medonosnih pčela povezanih s ovom invazivnom vrstom, navodi Euronews. U Francuskoj, vlasti rade na obuzdavanju populacije, a istodobno nude potporu pčelarima.

Sve u svemu, ostaje za vidjeti kako će se razvijati situacija u Njemačkoj i hoće li mjere za suzbijanje azijskog stršljena konačno zaživjeti. Opasnost od širenja je realan rizik koji bi trebali imati na umu i pčelari i opća populacija.