Deportacija studenata blizanaca iz Hessana izazvala bijes!

Deportacija studenata blizanaca iz Hessana izazvala bijes!

U Hesseu je slučaj Amnestyja izazvao veliku pometnju: palestinska obitelj, koju čine Aziza A. i njezini 15-godišnji blizanci Janna i Joud, trebali su biti deportirani. No pokušaj vraćanja njih troje u Rumunjsku prošle je subote propao jer majka nije bila kod kuće, a djevojčice su ostale same u stanu. Događaj je na scenu izvukao ne samo pogođene, već i brojne pristaše koji su osudili grubost postupka.

Obitelj živi u Njemačkoj od studenog 2021. i zapravo je trebala otići od siječnja 2025. Njezin zahtjev za azil odbijen je u kolovozu 2022. Procedura vraćanja temeljila se na Dublinskoj konvenciji koja regulira raspodjelu tražitelja azila. [Tagesschau] ukazuje na izazove ovog sustava: posljednjih godina deseci tisuća slučajeva nisu obrađeni prema planu, što je često posljedica loših sporazuma između zemalja ili kašnjenja njemačkih vlasti. I u ovom konkretnom slučaju obitelji je obećano da će repatrijacija biti jednostavna - sada postaje jasno koliko to može biti teško u praksi.

Emotivni izvještaji svjedoka i političke reakcije

Janna i Joud dobro su integrirani u svoju školu, pronašli su stabilno okruženje u Hessenu i sanjaju o tome da postanu nastavnici. Janna je u jednom ranijem razgovoru izvijestila o nasilju i diskriminaciji u Rumunjskoj i naglasila da je njezina obitelj konačno našla dom u Njemačkoj. Joud se također jako boji ponovnog pokušaja deportacije i mogućnosti dolaska policije, što dodatno pojačava emocionalni pritisak na obitelj. Hessensko vijeće za izbjeglice izrazilo je bijes zbog deportacije prije nego što su djevojčice dobile potvrde.

Ministar unutarnjih poslova Roman Poseck iz CDU-a potvrdio je porast deportacija u Hessenu na 1017 osoba u prvoj polovici 2025. godine, što znači porast od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Deportacije vidi kao nužnu mjeru unutar ustavne države. U isto vrijeme, ove rigorozne mjere sve više nailaze na kontradikcije - Zeleni u državnom parlamentu i Paritätische Wohlfahrtsverband kritiziraju tvrd stav državne vlade i pozivaju na ponovno promišljanje.

Dublinski postupak pod pritiskom

Prema informacijama [DW], dublinski postupak ima sveukupno upitnu evidenciju. U 2023. godini zatraženo je više od 74.000 transfera, no realizirano je samo 5.053. Slična je situacija i za 2024. godinu, gdje je od preko 74.500 prijava samo 5.827 bilo uspješno. Zemlje poput Italije to posebno otežavaju, a unatoč značajnim odobrenjima readmisije, prihvaćaju vraćanje samo u nekoliko slučajeva. Ovi sistemski problemi ne samo da predstavljaju značajnu prepreku za tražitelje azila, oni također potkopavaju kredibilitet cjelokupnog sustava azila u EU.

U žestokoj raspravi o migracijama i integraciji, slučaj obitelji A. ostaje tužan primjer kako ljudi koji se uključe u novo društvo mogu propasti zbog birokratskih prepreka. Dok se obitelj bori za ostanak u Njemačkoj, u postojećem sustavu azila i pripadajućim međunarodnim propisima nema jasnih rješenja za rješavanje takvih slučajeva.