Sigurnost ili strah? Rasprava o migrantima i gradskom pejzažu u Hessenu!

Sigurnost ili strah? Rasprava o migrantima i gradskom pejzažu u Hessenu!

U Njemačkoj se vodi žestoka rasprava o sigurnosti i gradskom pejzažu, potaknuta izjavama kancelara Friedricha Merza. Na nedavno održanoj konferenciji u Mainzu, premijer Hessena Boris Rhein jasno je govorio i izjavio da građani očekuju iskrene povratne informacije o situaciji. Poziva kritičare da napuste svoje “oaze dobrog osjećaja” i prepoznaju realnost u gradovima. Merzove izjave o migracijskoj politici dodatno su potaknule raspravu, što u fokus stavlja i potrebu za konkretnim sigurnosnim mjerama. Jedan prijedlog Rheina uključuje korištenje betonskih bitvi na javnim svetkovinama i uspostavu zona zabrane oružja.

Rhein i njegov tirinški kolega Mario Voigt naglasili su da Merz govori o raširenom osjećaju nesigurnosti. Voigt tumači kancelarkine izjave kao reakciju na zabrinutost mnogih ljudi te poziva na pojačanu prisutnost policije i dosljedniju provedbu postojećih zakona. Još jedna važna tema u ovoj raspravi je uloga migracije i njezina povezanost s kriminalom. Prema studiji Saveznog ureda kriminalističke policije iz 2020., opći osjećaj sigurnosti u Njemačkoj je visok, ali pokazuje velike razlike, posebno u rodno specifičnim percepcijama sigurnosti.

Osjećaj sigurnosti među stanovništvom

Rezultati istraživanja pokazuju da se nešto manje od tri četvrtine ljudi noću osjeća sigurno u svom susjedstvu. Osobito žene osjećaju veći rizik da postanu žrtve kriminala, zbog čega mnoge od njih izbjegavaju koristiti autobuse ili određena mjesta noću. Zanimljivo je da odrasli u dobi od 35 do 45 godina imaju posebno visok strah od kriminala, dok ljudi s migrantskom pozadinom često prijavljuju povećanu percepciju kriminala, za što su studije pokazale da je djelomično zbog socioekonomskih razloga.

Rasprava o stopi kriminala među migrantima je raznolika. Dok mali udio imigranata počini zločine, statistike pokazuju da ukupno gledajući, migranti imaju višu stopu kriminala od domorodaca. Razlozi tome često su stresni životni uvjeti te dobni i spolni sastav unutar skupina. Većina migranata koji imaju pristup tržištu rada rijetko čine kaznena djela, dok nasilje među izbjeglicama često proizlazi iz sukoba u skloništima.

Društveni diskurs i mjere

Problem koji se rješava zahtijeva društveni diskurs o sigurnosti i integraciji. Vicekancelar Lars Klingbeil iz SPD-a izrazio je neslaganje s Merzovim povezujućim izjavama koje su dodatno pojačale političke napetosti. Potreba za raspravom o socijalnoj integraciji i pristupu mogućnostima rada sve više dolazi u fokus. Povezanost između kriminala i migracije također se opetovano raspravlja, jasno stavljajući do znanja da su preventivne mjere za integraciju ključne za održivo smanjenje kriminala.

Rasprava je više od pukog političkog argumenta; izravno utječe na svakodnevni život ljudi i osjećaj sigurnosti. Ostaje za vidjeti koje će konkretne mjere političari u konačnici poduzeti kako bi odgovorili na izazove u gradovima.

Na kraju se postavlja pitanje: Kako možemo zajedničkim snagama osigurati siguran suživot pun poštovanja? Stručnjaci ističu da je socijalna kohezija temeljni preduvjet da se svi u našem gradu osjećaju ugodno i sigurno.

Za daljnje pozadinske informacije i dublji uvid u raspravu o sigurnosti i migracijama, izvješća iz HNA, dnevne vijesti i bpb koristiti se.